Mijenja se zakon - nema više porodičnih zadruga!

U Republici Srpskoj počele su javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama. Ovim bi se trebali riješiti problemi na koje nailaze novoformirane zadruge.

Prvi zakon o zadrugama donesen je 2008. godine, navela je savjetnica ministra poljoprivrede, Gordana Rokvić, a nekoliko kasnijih izmjena ticale su se zadružne svojine, dok prijedlog izmjena zakona iz 2015. godine, nije naišao na odobravanje.

Imovina predmet sudskih procesa

Inače, u RS se, upravo zbog zadružne svojine, vode mnogobrojni sudski procesi, a neaktivne zadruge iznajmljuju imovinu i zemljište aktivnim ili drugim licima. Zadruge bi trebalo da budu nosioci razvoja poljoprivredne proizvodnje što nije slučaj jer, ne samo da se malo ko odlučuje da formira ili bude član zadruge, već je problem i to što se sve veći broj mladih ljudi odlučuje za odlazak u inostranstvo i ne želi da se bavi poljoprivredom.

U predloženom tekstu Nacrta zakona proširene su nadležnosti skupština, zadruge će imati mogućnost da zemljište daju u zakup komercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima, strana fizička lica moći će da se učlane u zadrugu i što je najvažnije, članovi zadruge neće moći biti članovi istog domaćinstva.

Bez porodičnih zadruga

Naime, dešava se da, na primjer pet članova istog domaćinstva imaju zadrugu, a svi su ili direktori ili predsjednici upravnog odbora i slično, što se pokazalo kao mjera koja nije dala dobre rezultate. No, zakon se neće primjenjivati retroaktivno, pa će porodične zadruge koje su formirane prije izmjena, moći će da nastave svoje poslovanje.

"U registar su upisane 373 zadruge, od kojih je 99 aktivno, 16 je novoosnovanih, 115 zadruga tržišno su orijentisane, dok su ostale neaktivne", rekao je Saša Lalić, pomoćnik ministra za resor poljoprivrede i seoskog razvoja. 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u prošloj godini je za razvoj poslovnih aktivnosti zadruga i otkup poljoprivrednih  proizvoda izdvojilo 800.000 KM, ove godine planiran je milion maraka, za 52 zahtjeva za razvoj poslovnih aktivnosti koja su stigla. Javne rasprave biće održana još u Trebinju, Bijeljini, Doboju i na Palama.