Pretraga tekstova
Kako spasiti proizvodnju mesa i mlijeka, je li došao kraj tradicionalnom uzgoju svinja, jesu li zelene politike preveliki zalogaj za domaće proizvođače hrane - saznat ćemo na konferenciji AgroRocks 2023.
Afrička svinjska kuga uzima maha u regiji, a svinjogojce stavlja u velike probleme zbog naređenih mjera. Dodatan je problem što se na zaraženim farmama proizvodnja gasi na godinu dana.
Na tržištu nema dovoljno prasadi, proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada, pa danas uvozimo polovinu potrebnih količina. Situacija nije puno bolja ni u sektoru govedarstva, a pogotovo u mljekarstvu.
Kako spasiti proizvodnju mesa i mlijeka, je li došao kraj tradicionalnom uzgoju svinja, jesu li zelene politike preveliki zalogaj za domaće proizvođače hrane - saznat ćemo na konferenciji AgroRocks 2023.
Klimatski izazovi i sigurnosni rizici - fokus teme AgroRocksa?
U panel raspravi "Meso i mlijeko - kamo sutra" okupit ćemo različite stručnjake, a oni su: Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine, Tonino Picula, zastupnik u Evropskom parlamentu, prof.dr.sc. Vladimir Margeta, s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda i dr.sc. Drago Solić, načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje HAPIH.
S našim panelistima prokomentirat ćemo, između ostalog, stanje u sektoru proizvodnje mesa i mlijeka u uvjetima promjena potrošačkih navika, sistemima sljedivosti i označavanja kvalitete te koji su trendovi u industriji i poboljšanju dobrobiti životinja.
Prezentaciju na temu proizvodnje hrane u uvjetima klimatskih promjena na AgroRocksu održat će meteorolog Zoran Vakula, a uvodno će se publici u Centru za posjetitelje Tvrđa, video porukom obratiti Norbert Lins, predsjednik Odbora za poljoprivredu Evropskog parlamenta.
U sklopu AgroRocksa održat će se veliko finale izbora RuralFoto 2023 - proglašenje pobjednika i dodjela nagrada za najbolje ruralne fotografije.
Pratite konferenciju uživo preko YouTube kanala Agrokluba.
Organizatori konferencije AgroRocks 2023. su informacijski sistem Agroklub i Društvo agrarnih novinara Hrvatske uz podršku Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i Evropskog parlamenta.
Sponzori konferencije su: Agro Invest Grupa d.o.o. (PP Orahovica, PPK Valpovo, Vinarija Orahovica i Panona Mare), YOPS, Novocommerce International d.o.o., HBOR, Enna fruit d.o.o., Vindija d.d., Syngenta Agro d.o.o. i Belje plus d.o.o.
Tagovi
Kemal Hrnjić Tonino Picula Vladimir Margeta Zoran Vakula Branko Bobetić Europski parlament Agro Invest Grupa Vindija YOPS Novocommerce international RWA Hrvatska Syngenta Agro
Autorica
Više [+]
Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.