Međunarodni je dan tla, a degradacija tihi problem budućnosti hrane

Danas, 5. decembra, obilježavamo Međunarodni dan tla kao podsjetnik na ključnu, ali njegovu često zanemarenu ulogu u njegovom održivom razvoju, proizvodnji hrane i očuvanju okoliša.

Ono nije samo "podloga" pod našim nogama - to je živi sistem pun mikroorganizama, hranjivih tvari i vode, bez kojeg naše poljoprivredne površine, vrtovi, šume i gradski zeleni prostori ne bi mogli održavati život onakav kakav poznajemo.

Prema procjenama, više od 95% hrane koju jedemo dolazi upravo iz tla. No, problem je što globalno, kao i kod nas, značajan dio tla pati zbog degradacije - gubitka humusa, erozije, smanjenja plodnosti i onečišćenja.

Kakvo je tlo u "našim rukama"

Kako je nedavno objavila Akademija nauka i umjetnosti BiH, produktivnost naših zemljišta je veoma niska, a niz je ograničenja i razloga što je to tako. Istaknuli su kako zemljišna politika podrazumijeva dugoročna ulaganja u korist sadašnjih i budućih generacija, ali isto tako odgovorno ponašanje prema ostavštini prethodnih generacija koje su nam ostavile ovaj resusrs na korištenje

Gubici najplodnijih zemljišta, degradacija, kontaminacija i erozija su važna pitanja koja se sporadično spominju, ali slabo rješavaju.

"Zemljišta nam zarastaju u korov i sukcesiju, a osiguravamo jedva 23% potreba u hrani", preciziraju iz ANU-a BiH.

Živo tlo - temelj prehrambene i nutritivne sigurnosti

Glavne prijetnje su erozija tla (vodom ili vjetrom), zbijanje tla zbog teške mehanizacije, ispiranje hranjivih tvari, zaslanjivanje ili hemijska degradacija te smanjenje biološke raznolikosti tla. U takvim uvjetima, tlo brzo gubi plodnost, postaje manje otporno na sušu, slabije zadržava vodu i hranjive tvari, a time pati i poljoprivreda, okoliš, ali i naš način života. Zašto je važno da reagiramo jer njime štitimo hranu, vodu i klimu.

Stoga je danas, na Međunarodni dan tla, pravo vrijeme za razmišljanje o tome kako bolje upravljati njime, ne samo na razini politike ili struke, nego i pojedinačno: kao poljoprivrednici, vrtlari, građani koji koriste zemljište ili vole prirodu.

Šta možemo učiniti?

Stručnjaci često preporučuju sljedeće mjere kako bi se stanje tla popravilo i očuvalo: veća upotreba organskih gnojiva i stajskog gnoja, što povećava udio humusa - posebno u regijama gdje ga je malo, primjena plodoreda, pokrovnih kultura i pokrova tla što štiti strukturu tla, smanjuje eroziju i poboljšava vodopropusnost, izbjegavanje pretjerane obrade i prekomjernog zbijanja tla (npr. manji broj prolaza teške mehanizacije, širih kotača, veća paznja na strukturu tla), kontinuirano praćenje stanja tla, analiza humusa i strukture, te primjena agroekoloških i regenerativnih pristupa poljoprivredi (tzv. "tlo-prihvatljive" prakse).

Kako popraviti kvalitet tla?

Obilježavanje Međunarodnog dana tla nije samo formalnost ili prigodna objava već poziv na odgovornost. Tlo pod našim nogama nije neiscrpan resurs, ono ima granice, a degradacija se događa polako, tiho i često neopaženo.