Mangan ubrzava klijanje i nicanje

Mangan (Mn) je još jedan od mikroelemenata koji je neophodan biljkama, ali u ograničenim količinama. Iako većina zemljišta sadrže velike količine mangana u sebi, dostupnost mangana je vro često pod uticajem pH vrijednosti, padavina i redox reakcije (proces premještanja perifernih elektrona sa jednih atoma (molekula ili jona) ka drugima, pri čemu dolazi do promjene njihovog oksidacionog broja, odnosno stanja).

Na pH ispod 5.5 nivo dostupnosti i toksičnosti mangana raste, dok na pH iznad 7.0 nivo mangana opada. To znači da na većini karbonatnih zemljišta mangan može biti manje dostupan biljkama.

Glavni izvori mangana su:

• organsko đubrivo;
• vještačko đubrivo;
• prirodna prisutnost u zemljištu;
• novostvoreni mangan pod uticajem mikrobiologije zemljišta.

Zemljišta prosječno sadrže mangana u iznosu od 20 do 3.000 mg/ kg zemljišta, dok je optimum za biljke od 10 do 150 mg/kg zemljišta.

Kada je u pitanju odnos sa drugim elementima, mangan izaziva oksidaciju željeza.

Standardni načini aplikacije mangana su folijarna prihrana i dodavanje mikro granulisanog đubriva. Jedno od najdostupnijih đubriva je MnSO4 (magnezijum sulfat).

Koje su funkcije mangana, osim ubrzavanja klijanja i nicanja, saznajte u video prilogu: