Postavlja se pitanje, hoće li zabrana uvoza iz Rusije i Bjelorusije u EU značiti priliku za Srbiju ne samo u trgovanju čelikom, već i druge robe, a naročito proširenju liste poljoprivrednih proizvoda?
Vjerujemo da će srbijanske kompanije iz industrije čelika iskoristiti današnju uredbu Evropske komisije kojom su preraspodijeljene kvote za uvoz ove legure u Evropsku uniju koje su do sada bile namijenjene Rusiji i Bjelorusiji, a Srbiji povećane kvote za izvoz njenih pojedinih vrsta, izjavio je pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS Bojan Stanić, prenosi RTS.
"Neophodno je podsjetiti da je čelična industrija Srbije već nekoliko godina ograničena EU kvotama na uvoz čelika, iako postoji Sporazum o slobodnoj trgovini sa EU", rekao je Bojan Stanić.
Evropska komisija je ovu uredbu donijela nakon odluke o zabrani uvoza iz Rusije i Bjelorusije na tržište Evropske unije.
Inače, dijelovi poljoprivrednih mašina proizvode se prvenstveno od čelika i čeličnog liva, a također velike količine šljake koje nastaju proizvodnjom ove legure u elektropećima, najviše se koriste u građevini, putnoj infrastrukturi, pa i u poljoprivredi.
EU je tradicionalno ključni trgovinski partner Srbije koji čini više od 60 posto ukupne robne razmjene 2020. godine, sa sličnim procentima koji se nastavljaju godinama. Vrijednost srbijanskog izvoza u EU skoro se učetverostručila sa skoro 3,2 milijarde eura u 2009. na skoro 14 milijardi eura u 2021. godini. Pojedine zemlje članice EU tradicionalno su na vrhu liste najvažnijih trgovinskih partnera Srbije u oblasti robe, posebno Njemačka, Italija, Mađarska i Rumunija kao važne izvozna destinacija za srbijansku robu, podaci su sajt EU u Srbiji.
Kako dalje otkriva Danas, u 2020. godini srbijanski poljoprivredni izvoz u EU činio je 55 posto ukupnog poljoprivrednog izvoza Srbije. Tokom prošle godine najviše su izvozili povrće i voće, kao i žitarice, pšenicu i kukuruz. Kukuruza su prodali tokom 2021. za 468,4 miliona eura, malina za 361,5 miliona eura, pšenice za 215,9 miliona eura, a cigareta i duhana za 359,1 million eura.
Prema podacima PKS, u januaru ove godine izvezeno je 36.531 tona pšenice, i to najviše u Italiju. U tu zemlju EU u februaru "otišlo" je 30.234 tone. Tokom februara izvezeno je i 161.629 tona kukuruza čime je ukupni izvoz stigao do 731.158 tona.
Postavlja se pitanje, da li će zabrana uvoza iz Rusije i Bjelorusije u EU značiti priliku za Srbiju ne samo u trgovanju čelikom, već i druge robe, a naročito proširenju liste poljoprivrednih proizvoda? Ne zaboravimo i da je ratom u Ukrajini ugrožen poljoprivredni sektor Unije, koja sada razmatra druga tržišta.
Tagovi
Autorica
Miljan Erbez
prije 3 godine
Interesantan tekst.