Kraj nezakonitom prisvajanju obradivih površina?

Evropska komisija protekloga je tjedna na poticaj zastupnika u Evropskom parlamentu iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj donijela smjernice za pomoć državama članicama pri zaštiti prodaje poljoprivrednoga zemljišta od prekomjerne špekulacije cijenama i koncentracije vlasništva. Naime, Evropski parlament je u martu ove godine uputio zahtjev Evropskoj komisiji za uspostavu jasnih i sveobuhvatnih kriterijuma za regulisanje trgovine poljoprivrednim zemljištem kako bi se osigurala jednaka pravila u skladu s evropskim zakonodavstvom.

Studija Evropskoga parlamenta o razmjerima nezakonitog prisvajanja obradivih površina u EU pokazala je kako je prisutan fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupovine zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka, osobito izražen u istočnom dijelu Evrope.

Prioritet prilikom kupovine ili zakupa moraju imati OPG-ovi

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir napominje kako pitanje poljoprivrede i raspolaganja zemljištem nije samo pitanje konkurentnosti i pitanje gospodarstva. "Nacionalne politike moraju se zauzeti za rješavanje ovoga pitanja jer su neke Vlade namjerno pogodovale velikima, a na štetu malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a jedan od najaktualnijih primjera je i slučaj Agrokor", rekla je Petir.

Petir smatra da prilikom kupovine ili zakupa poljoprivrednog zemljišta prioritet moraju imati OPG-ovi jer je to preduslov kako bi mladi ostali živjeti na selu i kako bi sačuvali ruralni prostor od propadanja.

Prisutan je fenomen koncentracije poljoprivrednog zemljišta u rukama malog broja vlasnika te kupovine zemljišta od strane investicijskih, mirovinskih i drugih fondova, kao i banaka, osobito izražen u istočnom dijelu Evrope.

Komisija u svojim smjernicama napominje da države članice imaju pravo ograničiti prodaju poljoprivrednog zemljišta kako bi očuvale poljoprivrednu zajednicu i promicale održivu poljoprivredu, no to treba biti u skladu sa zakonodavstvom EU, osobito onim koji se odnosi na pravila o slobodnom kretanju kapitala.

Smjernice su u skladu s praksom Suda Evropske unije pri čemu je pitanje regulacije prodaje zemljišta u nadležnosti država članica. Prema pojašnjenju toga Suda, određena ograničenja prihvatljiva su pod određenim uslovima: prethodna odobrenja nacionalnih tijela za stjecanje zemljišta; ograničenja veličine zemljišta koja se stječe; prava prvenstva koja određenim kategorijama kupaca omogućuju kupnju poljoprivrednog zemljišta prije nego što ih se proda drugima, intervencija države u cijene. Kupci koji uživaju ta prava mogu uključivati ​​poljoprivrednike, susjede, suvlasnike i državu.

Ograničenja za kupovinu poljoprivrednog zemljišta

Međutim, zakonodavstvo EU ne dopušta diskriminatorna ograničenja poput općih uslova stanovanja u određenoj državi kao preduslov za stjecanje vlasništva nad zemljištem. Jednako su tako nezakonita i ograničenja na nerazmjerna prekogranična ulaganja. Na temelju sudske prakse naročito je nesrazmjerno zabranjivati kompanijama kupnju, kao i zahtjevati bavljenje poljoprivredom kao preduslov za kupnju.

Primjerice, prijelazno razdoblje od sedam godina koje je Hrvatska izborila u pregovorima, a u kojem je zabranjeno prodavati poljoprivredno zemljište strancima, mehanizam je kojega ta država može koristiti do 2020. godine. Poljoprivredno je zemljište rijetka i posebna imovina koja zaslužuje posebnu zaštitu te su stoga neke države članice nametnule ograničenja za njegovu kupnju. U maju 2016. Evropska komisija je od Bugarske, Mađarske, Latvije, Litve i Slovačke zatražila usklađivanje propisa sa europskima jer su odredbe njihovih zakona koje su ograničavale pojedince ili kompanije pri kupovini zemljišta smatrane diskriminatornima.

Foto: Bigstockphoto/dolgachov