Koje biljke su plitkog, a koje dubokog korijena?

Biljke iz zemlje crpe hraniva rastopljena u vodi zahvaljujući korijenu. Osim toga, on daje stabilnost i služi kao spremnik hraniva. Razvija se ispod površine zemlje. Od njegove razvijenosti ovisi otpornost i preživljavanje biljke u nepovoljnim uvjetima.

Na razvoj utječe vrsta, sorta, struktura i osobine zemljišta, sadržaj vlage, dubina oraničnog sloja. Sastoji se od glavnog, bočnog i korjenčića. Apsorpcija se obavlja pomoću najtanjih dijelova na kojima se nalaze točke rasta i dlačice.

Prema obliku može biti vretenast, repast, žiličast i razgranat. Vretenast imaju mrkva, pastrnjak, peršin korjenaš. Repast je karakterističan za repu, ciklu, rotkvicu. Žiličast ima drveće koje se razvija iz sjemena, dok razgranat imaju jagoda, trave. Na svakom razlikujemo zone rasta, račvanja, apsorpcije i provodljivosti.

Višegodišnje vrste prodiru dublje u zemlju

U globalu možemo reći da jednogodišnje biljke imaju pliće korijenje, a višegodišnje dospijeva u niže slojeve. Često na osnovi nadzemnog izgleda biljke ne možemo stvoriti sliku njenog podzemnog sustava koje se širi dalje od osnovnog stabla. Često zauzima puno veću površinu i zapreminu nego što to čini krošnja drveća. Kod jabuke korijenje se od stabla udaljava u krug obično 6 do 8 metara, a može i do 15 m, kod kukuruza do 2 m, a kod luka oko 0,6 m.

Drveće prodire duboko u zemlju i ima mogućnost crpiti hraniva i vodu. Zbog toga je manje podložno djelovanju suše od jednogodišnjih povrtnih vrsta.

Stablo jabuke razvijeno iz sjemena prodire do 4 m. Takva stabla se bolje razvijaju, imaju veći urod i manje je opadanje plodova od stabala na lošijem zemljištu s plićim korijenom do 1,6 m. U tom slučaju zahtijevaju više gnojiva, navodnjavanje i stablo je puno osjetljivije na utjecaje sredine i zahvate. Šljiva i trešnja prodiru u zemlju od 2 do 3 m.

Najveći dio podzemnog dijela lijeske se nalazi na do 1 m, a može dostići 2 do 3 m. Vinova loza prodire od 40 do 100 cm. Takve razlike su rezultat karakteristika zemljišta, njegove pH reakcije, tipa, teksture, načina obrade, gnojidbe, navodnjavanja, sadržaja aluminija. Loza s plitkim korijenom ugrožena je za vrijeme suše, nedostupna su joj hraniva iz donjih slojeva i zahtijeva češće prihranjivanje, izražen je nedostatak magnezija te je neophodno zalijevanje.

Povrće u površinskim slojevima zemlje

Kod povrća je poznato da paprika ima slabo razvijen korjenov sustav, a da je veliki potrošač vode i hraniva. U optimalnim uvjetima doseže od 50 do 70 cm. Rajčica ima razvijeniji korijen koji ide do 85 cm, a kada je iz direktne sjetve i do 2 m. Cvjetača i kupus rastu do 1,20 m, dok mrkva dopire do 2 m.

Najveća masa češnjaka nalazi se na 40 cm, kao i kod krastavca. Glavni dio ide dublje. Bundeve imaju vrlo razvijen korijen čija se masa najviše nalazi na 50 cm. Ove vrste povrća prodiru u zemlju, uobičajeno oko 1,5 m, a najdublje do 3 m. Kod lubenice najveći dio sustava je na 30 cm, a raste na oko 1 m.

Žitarice dostižu preko 2 m, a suncokret prodire do 3 m u zemlji.