Kako sve šumski požari štete usjevima? Najugroženiji su mali poljoprivrednici

S više od 73.000 izgorjelih hektara, požari u Grčkoj su najveći dosad zabilježeni u Evropskoj uniji, izjavio je povjerenik Evropske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Janez Lenarčič na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter, op.a.). Samo tri dana poslije, 27. avgusta, na svom je X nalogu EU Služba za klimatske promjene Copernicus objavila kako je opožareno 77.000 ha, a aktivno je 120 žarišta. 

Bujno zelenilo sada je spaljena zemlja

Najugroženija je regija Evros na sjeveroistoku zemlje. Ondje je u 11 dana uništeno  područje veće od New Yorka, objavio je u utorak Copernicus. 

Pčelar se emotivno oprostio od pčela, pastir poginuo spašavajući stoku

Vatrena stihija koja je započela u blizini grada Alexandroupolisa brzo se proširila regijom Evros pretvorio je bujno zelenilo u spaljenu zemlju, uništio kuće i sredstva za život. 

#ImageOfTheDay

The #Αλεξανδρουπολης #Alexandroupolis?? #Wildfires continue to rage in #Greece

?The burnt area has reached 7⃣7⃣,0⃣0⃣0⃣ ha with 1⃣2⃣0⃣ ?active hot spots

The @CopernicusEMS #RapidMappingTeam is working 24/7 on mapping productshttps://t.co/qO02I6Goz0
#EMSR686 pic.twitter.com/oiQrRE2cYU

— Copernicus EU (@CopernicusEU) August 27, 2023

Panagiota Maragou, voditeljica iz grčkog odjela Svjetskog fonda za prirodu (WWF), rekla je da je izgubljeno najmanje 30 posto Nacionalnog parka Dadia-Lefkimi-Soufli. "Nacionalni park je zbog svoje velike bioraznolikosti bio jedno od najvažnijih zaštićenih područja u Grčkoj, Evropi, a možda i na međunarodnom nivou", rekla je.

Kako dim šteti usjevima? 

Požari za sobom ostavljaju opustošenu zemlju i šume, od njih stradavaju životinje, od najmanjih do najvećih, a čije je prisustvo važan faktor svakog ekosistema. Dim kojeg uzrokuju je štetan za ljudsko, ali i zdravlje usjeva. 

Oblaci dima i čestice zraka pune pepela, a koje se šire ne poznajući granice, blokiraju pristup sunčevog svjetla usjevima, što sprječava biljke da apsorbiraju potrebne hranjive tvari, ugljen dioksid i konačno emitiraju kisik. Može dovesti i do toga da su biljke osjetljivije na bolesti te daju slabiji prinos. 

Sve ovo predstavlja prijetnju javnom zdravlju, s dalekosežnim globalnim implikacijama, na puno načina, piše FoodLogistic koji se najviše referira na požare na području Amazone no isto se događa i u Kanadi, a sada i Evropi. 

Najugroženiji su mali poljoprivrednici

Niko nije izložen većem riziku od višestrukih opasnosti šumskih požara od dvije milijarde malih poljoprivrednika u svijetu – koji su zajednički odgovorni za 75 posto globalnog snabdijevanja hranom. Vodeći proizvođači usjeva, uključujući voće i orašaste plodove, organske usjeve, ne-GMO soju, kafu i kakao su mali farmeri koji žive na lokacijama gdje se rizik od ove nepogode dramatično povećao kao rezultat klimatskih promjena. 

Prošle su godine šumski požari u amazonskoj prašumi, koja je dom milionima malih poljoprivrednika, oborili sve rekorde. Ove se godine očekuje još više opožarenih područja zbog utjecaja El Niña i povećane deforestacije, što je ogromna opasnost zbog zdravlja vitalnog ekosistema i globalne nestašice hrane.

Pored svega, mali posjedi se okrupnjuju, dolaze u ruke velikih kompanija što ugrožava prehrambenu sigurnost na cijeloj planeti, ističe se. U mnogim slučajevima to znači i gubitak velikih zaliha ugljika u vegetaciji i tlu kojima upravljaju i koje štite upravo mali. Emisije ugljika uzrokovane krčenjem šuma udvostručile su se u posljednjih 20 godina, a 80% tih emisija povezano je s poljoprivredom. Dodatne emisije pogoršavaju utjecaje klimatskih promjena te stvaraju začarani krug. 

Gubitak zdravlja tla i vegetacije povezan s mnogim neregenerativnim praksama, uključujući intenzivnu poljoprivredu i monokulturni uzgoja, čime se povećava rizik od opasnih šumskih požara. Naime, zdravo tlo može prirodno ugušiti njihov plamen, dok iscrpljeno, nezdravo gubi sposobnost apsorbiranja ugljika i sprječava prirodno gašenje, zaključuje se.