Kako bi bliskoistočne tenzije mogle utjecati na cijene hrane, gnojiva i uljane repice?

Cijene nafte naglo su pale u utorak, 24. juna, na najniži nivo u posljednjih sedam dana, nakon što je postignuto primirje između Izraela i Irana, što je donekle ublažilo zabrinutost zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju iz naftom s Bliskog istoka.

Stručnjaci su prethodno upozorili da bi eskalacija sukoba između Irana, Izraela i SAD-a mogla ozbiljno uzdrmati globalno tržište sirovina, uključujući osim nafte i plin, gnojiva te poljoprivredne proizvode, piše Farmer.

Iran je za sada odlučio da ne zatvori Hormuški moreuz, čime su dodatno ojačane pretpostavke da će ova strateška tačka ostati neometana. Kroz njega svakodnevno prolazi do 20 miliona barela nafte, odnosno oko 20% svjetske dnevne potrošnje.

Već sama prijetnja zatvaranja podigla je cijene sirovina i povećala rizik za globalnu ekonomiju. Obustavljanje plovidbe Hormuškim moreuzom donijelo bi skok u cijenama nafte i plina, više troškove pomorskog transporta, ali i domino efekat na druga tržišta, uključujući ono poljoprivredno.

Uljana repica, koja je čvrsto povezana s proizvodnjom biodizela, već pokazuje oscilacije u cijeni. Zabilježen je porast interesa za terminske ugovore na berzi Euronext, što bi uoči žetve moglo dovesti do dodatnog poskupljenja. Uz to, EU se suočava s ograničenom ponudom, dok su urodi u Kanadi neizvjesni.

Gnojiva skuplja zbog skoka cijena plina

Cijene prirodnog plina, glavne sirovine za proizvodnju azotnih gnojiva, naglo rastu što prijeti poskupljenjem gnojiva. Egipat i Iran, značajni proizvođači i izvoznici, privremeno su obustavili proizvodnju, a Iran je usto i važan dobavljač amonijaka drugim proizvođačima u regiji.

Stručnjaci napominju da će Evropska unija dodatno opteretiti tržište uvođenjem carina na uvoz gnojiva iz Rusije i Bjelorusije od jula 2025. godine, iako se ne očekuje drastičan rast cijena jer proizvođači mogu sniziti marže kako bi ostali konkurentni. Ključni faktor ostaje cijena plina.

Rusija zainteresirana za uvoz mineralnog gnojiva u BiH

Profesor Łukasz Ambroziak iz Instituta za poljoprivrednu i prehrambenu ekonomiku Nacionalnog istraživačkog instituta u Varšavi ističe da rast cijena nafte ima direktan utjecaj na rast cijena hrane. Viši troškovi energije, mehanizacije, transporta i skladištenja odražavaju se na konačne cijene prehrambenih proizvoda. Osim toga, više cijene nafte povećavaju isplativost proizvodnje biogoriva, smanjujući tako količinu sirovina dostupnih za prehranu.