Još jedna protraćena godina u BiH: Bez napretka u oblasti poljoprivrede

Bosna i Hercegovina ni tokom protekle godine nije napravila iskorak u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Evropska komisija u svom novom izvještaju konstatuje – napretka nema, a čak ni "Strateški plan za ruralni razvoj 2023–2027", usvojen prošlog oktobra, nije zaživio u praksi.

Ova ocjena dio je Paketa o proširenju, koji predstavlja sveobuhvatnu procjenu reformi i napretka zemalja kandidata u proteklih dvanaest mjeseci.

"Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Naš paket donosi konkretne preporuke za sve partnere. Uz prave reforme i snažnu političku volju, naši partneri mogu iskoristiti ovu priliku", poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Bez popisa, strategije, harmonizacije...

No, prema izvještaju, u Bosni i Hercegovini se po pitanju poljoprivrede gotovo ništa nije radilo. Sada je na Vijeću EU da razmotri preporuke Komisije i odluči o daljim koracima. Podsjeća se i da postepena integracija donosi koristi i prije punopravnog članstva, kroz inicijative poput Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog šest milijardi eura.

Para nema, pa ni popisa poljoprivrede: Ko "lovi u mutnom"?

Komisija preporučuje da BiH u narednoj godini konačno provede popis poljoprivrede, usvoji sveobuhvatnu državnu strategiju za poljoprivredu i ruralni razvoj, te harmonizuje mjere podrške u skladu s regulativom EU. Također se traži donošenje zakona o organskoj proizvodnji, politici kvaliteta i organizaciji tržišta vina, kao i uspostava registara vinograda i proizvođača vina.

Nema pomaka ni u uspostavljanju ključnih administrativnih struktura za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući agenciju za plaćanja, integrisani administrativni i kontrolni sistem (IACS) i mrežu podataka o održivosti gazdinstava (FSDN).

Komisija upozorava da BiH mora ozbiljno unaprijediti sistem prikupljanja i obrade podataka, te razviti funkcionalnu savjetodavnu službu za poljoprivrednike. Tek nakon uspostave potrebnih institucija, zemlja bi mogla koristiti sredstva iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPARD).

Lanjske preporuke nisu ispunjene

U poglavlju koje se odnosi na sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, BiH se svrstava među zemlje s "određenim nivoom pripremljenosti", ali bez ikakvog napretka. Preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja ostale su neispunjene – među njima i one o zakonima koji regulišu zdravlje i dobrobit životinja, sigurnost hrane i zdravlje bilja.

BiH još nije osigurala usklađenost sa standardima EU, posebno u pogledu izvoza mesa i službenih kontrola. Pouzdana baza podataka o životinjama i sistem nadzora bolesti još uvijek ne postoje, a kontrole se ne sprovode redovno.

Zemlja, upozorava Komisija, i dalje nema strategiju za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla, a ključni zakoni o zdravlju bilja i službenim kontrolama nisu usvojeni.

Uspostava jedinstvenog programa za nadzor karantinskih štetočina na nivou cijele zemlje i dalje ostaje jedan od prioriteta – ne samo kada je riječ o krompiru, već i drugim poljoprivrednim kulturama i šumama.