Pretraga tekstova
Prema podacima IUCN, u Evropi je trenutno zabilježeno preko 10.000 stranih invazivnih vrsta, a za 10-15 posto njih se procjenjuje da imaju negativne ekološke i ekonomske posljedice.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo potpisala je s prodekanom Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Senadom Odžakom ugovor za realizaciju projekta "Inventarizacija i geografska interpretacija invazivnih vrsta u Federaciji BiH", koji grant sredstvima finansira ovo ministarstvo okoliša i turizma.
Ovaj fakultet, nakon okončane procedure javnog tendera, odabran je kao najpovoljniji ponuđač, a ukupna vrijednost projekta je 82.397,50 KM.
"Ovo je jedan od dobrih primjera uspješne saradnje akademske zajednice, visokoškolskih institucija i struke sa institucijama Federacije BiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma će, na osnovu rezultata istraživanja i rada definiranih ovim projektom, moći pripremiti kvalitetna zakonska rješenja u domenu očuvanja prirodne biološke raznolikosti i životne sredine naše zemlje", kazala je federalna ministrica.
Đapo je istakla da bi Vlada i Parlament Federacije BiH, kao i ostale institucije, trebalo da intenziviraju saradnju s našim univerzitetima i akademskom zajednicom što će značiti dobrobit za naše građane i bolji, efikasniji i transparentniji način rada institucija. Danas se smatra da invazivne vrste na nekom području, uz direktno uništavanje staništa, predstavljaju najveću opasnost za njegovu biološku raznolikost. Prema podacima IUCN, u Evropi je trenutno zabilježeno preko 10.000 stranih invazivnih vrsta, a za 10-15 posto njih se procjenjuje da imaju negativne ekološke i ekonomske posljedice.
Prema ovom izvoru, štete uzrokovane od stranih invazivnih vrsta, kao i neophodne kontrolne mjere za njihovo suzbijanje Evropu koštaju 12,7 milijardi eura godišnje.
S ciljem izrade ove liste i formiranja prateće baze podataka, bit će izvršen sveobuhvatan pregled postojeće literature, terenska istraživanja i geografska interpretacija oblasti prostorne distribucije invazivnih vrsta. Lista će predstavljati osnovu za izradu podzakonskih akata za zaštitu od stranih invazivnih vrsta s ciljem očuvanja nativnog autohtonog biodiverziteta vrsta i staništa i zaštite staništa i vrsta kao i njihovo očuvanje u Federaciji BiH.
Ovaj projekt je posebno važan za provedbu Akcionog plana suzbijanja ambrozije, koja je označena kao potencijalna opasnost po zdravlje stanovništva, saopćeno je iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Tagovi
Invazivne vrste Edita Đapo Projekt Ambrozija
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.