Iz EU-ovih fondova u pet godina povukli smo samo 21 posto sredstava

Od ukupnih 668 milijuna eura iz pretpristupnih EU-ovih fondova u Hrvatskoj je od 2007. do kraja 2011. godine povučeno 42 posto sredstava ili 276 milijuna eura, od čega je za konkretne projekte isplaćeno svega 138 milijuna eura ili 21 posto odobrenih sredstava.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kaže da izvješće Nadzornog odbora za praćenje provedbe IPA-programa pokazuje da u nekim segmentima imamo velikih problema, posebno s pripremom projekata na vrijeme i na propisan način kako bi se povukao novac iz EU-ovih fondova.

Naime, provedba projekata financiranih iz Razvojne banke Vijeća Europe, Europske investicijske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Europske banke za obnovu i razvoj, pokazuje kako ne možemo biti zadovoljni brzinom i učinkovitošću povlačenja sredstava.

Na primjer, za projekt razvoja hitne medicinske pomoći od 18 milijuna eura, koliko je bilo na raspolaganju, povučeno je 36 posto. Za projekt zaštite od onečišćenja voda i priobalnog područja od 60 milijuna eura povučeno je 18 posto, dok je za projekt modernizacije porezne uprave od 25 milijuna eura povučeno 28 posto, a projekt je zastao.

Iz zajma za komunalnu infrastrukturu od 150 milijuna eura povučeno je 115 milijuna, a za splitsku obilaznicu od 43 milijuna eura 10 milijuna, pri čemu u prošloj godini ni euro.

Nikakva sredstva nisu povučena ni iz 34 milijuna eura za Dina Petrokemiju, dok je za financiranje malih i srednjih poduzeća od 250 milijuna eura do sada povučen 121 milijun eura. Za projekt sufinanciranja IPA i ISPA od 200 milijuna eura povučeno je 60 milijuna, za terminal za rasute terete u luci Ploče od 11 milijuna samo tri milijuna eura, itd.

Zbog »vrlo usporenih« povlačenja Europska investicijska banka zaprijetila je Hrvatskoj da će ubuduće svako kašnjenje naplatiti u fiksnom iznosu od 10.000 eura plus dodatnih 0,1 posto na neiskorišteni dio kredita.

Premijer Zoran Milanović ocijenio je te podatke upozoravajućim te istaknuo da nova vlada mora osjetno povisiti postotak iskorištenosti tih sredstava. Možda je prije bilo opravdanje to što je bila riječ o početku pa je bilo nesnalaženja, ali sada više nemamo izgovora, ako nam realizacija ne bude debelo iznad dosadašnjih postotaka, onda ne radimo dobro svoj posao, poručio je Milanović.

Vlada je prihvatila evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente koja je osmišljena za vrijeme kad će Hrvatska s IPA-pretpristupnih fondova prijeći na strukturne i kohezijske fondove.

Trenutačno Hrvatska na godišnjoj razini ima mogućnost korištenja 150 milijuna eura, u drugoj polovici sljedeće godine, nakon ulaska u EU, taj će iznos porasti na 450 milijuna eura, a u 2014. prijeći milijardu eura.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upozorio je da je u sklopu Iparda ugovoreno manje od 20 posto projekata, a da naplata iznosi manje od tri posto. Dodao je da u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi na Ipardu radi 60 ljudi, ali da tri slavonske općine već godinu dana čekaju »zeleno svjetlo« za svoj projekt sufinanciran iz sredstava EU-a.

S druge strane, nakon četiri kruga natječaja, iz ovog 125 milijuna eura teškog pretpristupnog programa Unije, hrvatski poljoprivrednici i lokalna uprava u nešto više od godinu trajanja natječaja povukli su svega 15 posto sredstava, ili 100 milijuna kuna. Riječ je o 44 projekta koji su prijavljeni za ulaganja u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, obrtima, tvrtkama i lokalnoj samoupravi. Od ukupnog iznosa ugovorene potpore 75 posto sredstava osigurano je iz EU-ova proračuna, a 25 posto iz državnog proračuna Hrvatske.

Međutim, Ipard-natječaj za razliku od prethodnog Saparda, čija je iskoristivost bila oko 40 posto, ne predviđa avansnu isplatu. Korisnik je dužan sam osigurati sredstva potrebna za izvođenje projekta, a novac mu se vraća nakon obavljenog ulaganja.

Pogreške koje se najčešće javljaju na dosad provedenim Ipard-natječajima bile su zbog neusklađenosti s EU-ovim procedurama javne nabave. Primjerice, jedinice lokalne uprave poslale su 67 prijava, a 40 ih je u startu odbijeno zbog nepotpune dokumentacije, jedan je ponuditelj sam odustao, a 26 prijava jedinica lokalne uprave je ostalo u igri za povlačenje i do 100 posto ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja.

Grad Biograd je među rijetkim općinama koje su dobile novac iz Ipard-natječaja. Riječ je o milijun eura nepovratnih sredstava za gradnju gradske kanalizacije. No za povlačenje sredstva iz Iparda bilo je potrebno pripremiti dokumentaciju tešku čak 35 kilograma. Na početku je dokumentacija bila teška samo 22 kilograma i iznosila je 2500 stranica, ali ju je trebalo nadopuniti, na čemu je radilo deset ljudi. Ali su za svaki kilogram dokumentacije na kraju dobili po 200.000 kuna. Od predaje dokumentacije do izbora prošla su četiri mjeseca. Biograd od Ipard-natječaja očekuje još sedam milijuna kuna za gradnju novog turističko-informativnog centra. Naime, u prva tri kruga natječaja zaprimljeno je 76 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 316,7 milijuna kuna, a od toga su donesene odluke o odobrenju za 44 prijave s odobrenim iznosom potpore od 99,9 milijuna kuna.

Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se različite i brojne mogućnosti za sufinanciranje projekata iz europskih strukturnih fondova. No iako nijedan fond ni njihovi programi nisu specifično određeni za turizam, taj je sektor ukomponiran u razne regionalne i druge programe te je već sada dobro pripremati projekte i informirati se o mogućnostima povlačenja sredstava iz tih fondova. U sklopu »Programa poticaja za turistički sektor« naznačene su mogućnosti korištenja sredstava iz EU-ovih fondova te domaćih poticaja za turizam.

Pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić kaže da je cilj Ministarstva, uz ostalo, i povećanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma te da su za to ove godine priredili osam programa u sklopu kojih će dodijeliti 32 milijuna kuna državnih potpora. Neke od njih ići će i za sufinanciranje projekata kojima su već odobrena sredstva iz EU-ovih fondova. Dodao je i da Ministarstvo intenzivno radi sa strukovnim udrugama i komorama i na edukaciji i informiranju o EU-fondovima.

Direktorica Sektora za turizam HGK-a Leila Krešić-Jurić smatra da je došlo vrijeme da se projekti organiziranije i sistematičnije pripreme jer će se tako moći povući i više novca iz tih fondova.

U sklopu IPA-e (operativni program za regionalnu konkurentnost) od 2007. do 1. srpnja 2013. godine, Hrvatskoj je na raspolaganju 96 milijuna eura za razvoj poslovne infrastrukture, u sklopu čega se našla i javna turistička infrastruktura i to za razvoj zdravstvenog, kulturnog i aktivnog turizma. Primjerice, Vodice realiziraju projekt vrijedan 1,3 milijuna eura, te zahvaljujući tom europskom fondu završavaju na otoku Prviću memorijalni centar posvećen Faustu Vrančiću. No sam je grad morao namaknuti gotovo pola milijuna eura.

Na iznos od 92 milijuna eura Hrvatska može računati u drugoj polovici 2013. godine iz EU-programa EFRR (za regionalnu konkurentnost) za poduzetništvo, u što je također uključen turizam, a sredstva najprije mogu očekivati projekti kojima se usvajaju i primjenjuju inovativne tehnologije.

U sklopu toga postoji i posebna komponenta za turizam koja će biti natječajem dostupna u drugoj polovici 2013., a odnosi se na sufinanciranje turističkih projekata odnosno modernizaciju, gradnju ili dogradnju smještajnih kapaciteta, tematskih parkova, golfa, wellnessa, bazena, akvarija, vučnica te za revitalizaciju kulturnih dobara i njihovu prenamjenu u turističke svrhe.

Ukupno će u toj komponenti biti raspoloživo 14 milijuna eura, a sa 50 do 70 posto sufinancirat će se turistički projekti u vrijednosti od 200.000 do 7,5 milijuna eura. Još 20 milijuna eura bit će natječajem dostupno u drugoj polovici 2013. za poslovnu, pa tako i turističku infrastrukturu (kongresni centri, parkirališta, garaže, parkovi, plaže i drugo).

Autor: MARINKO PETKOVIĆ