IPARD nije za hrvatskog seljaka

IPARD, pretpristupni fond Europske unije namijenjen razvoju poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja, kako se čuje, nije za hrvatskog seljaka opterećenog dugovima i hipotekama, već za europskog farmera koji je na svoje kredite već odavno zaboravio.

Prvi krug natječaja za korištenje sredstava iz IPARD-a objavljen je 4. siječnja i traje do 4. ožujka. Raspisivanje drugog kruga očekuje se u svibnju. Trenutno, kako doznajemo, ne vlada baš neki veći interes za natječaj kod seljaka jer je većina opterećena dugovima, nekretnine su im pod hipotekom, a što su samo neki od osnovnih uvjeta za prolaz na ionako prekompliciranom natječaju.

Prezaduženost sela - temeljni problem

Kada je krajem prošle godine Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ograničilo mogućnost kreditiranja putem vrlo popularnih operativnih programa razvoja proizvodnje i povrata novca iz modela kapitalnih ulaganja, smatralo se da će IPARD postići isto toliki interes jer će zamijeniti sve njihove pogodnosti, prije svega jer i on nudi povrat polovine novca od ukupnih sredstava utrošenih na investicije.

Međutim, kako doznajemo od dr. sc. Draženke Gutzmirtl, pročelnice Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu Područne službe Osječko-baranjske županije, interes za sada nije velik jer je većina seljaka prezadužena, što je i temeljni problem.
- Ono malo upita što imamo za IPARD odnosi se najviše na sektor žitarica i uljarica, odnosno gradnju i rekonstrukciju skladišnih kapaciteta. Međutim, u tom je dijelu teško ispuniti već i neke od osnovnih uvjeta, primjerice da gospodarstvo mora imati vlastitu proizvodnju s najmanje 20 hektara poljoprivrednog zemljišta upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Osim toga seljake od IPARD-a na neki način odbijaju i golema ulaganja koja moraju imati za studije utjecaja na okoliš, projektnu dokumentaciju čija je cijena kako se već može čuti za ulaganja do 27.000 eura i do 70.000 kuna i drugo, kaže dr. Gutzmirtl, te dodaje da su ulaganja u dokumentaciju obvezna, a projekt možda i ne prođe na natječaju.

Prestrogi kriteriji

Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije, kaže kako je problem što su hrvatski pregovarači izdogovarali standarde za korištenje sredstava iz IPARD-a očito ne sagledavajući sve činjenice i stanje u kojem se nalaze naši poljoprivrednici.
- Izdogovarani su uvjeti koji za većinu proizvođača, a posebice s područja Slavonije i Baranje, nisu nimalo povoljni, zbog čega postoji bojazan da će iz IPARD-a biti još manje sredstava povučeno nego iz SAPARD-a. Smatramo da i oni rijetki koji iskažu interes za IPARD, neće moći udovoljiti nekim osnovnim stavkama između kojih i stabilnost poslovanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u posljednjih pet godina. To znači da će oni koji su imali gubitak biti odbijeni. Nadalje, veliki problem jest uvjet da se cijela investicija mora unaprijed, u 100-postotnom iznosu, isfinancirati, a tek nakon njezina završetka moguće je zatražiti povrat polovine utrošenih sredstava. A danas se gotovo ni jedan seljak više ne može zadužiti kod banaka koje ionako od početka financijske krize bježe od kreditiranja već prezaduženog sela gdje je svaka kuća već pod hipotekom, a tamo gdje to čak i nije slučaj vrijednost nekretnina je niža nego u ostalim dijelovima Republike Hrvatske - kaže Kraljičak.

Brojne nelogičnosti

Kraljičak kaže i da ima dosta nelogičnosti u IPARD-u, odnosno vrlo čudni kriteriji kao primjerice kod sektora voća i povrća, u mjeri 101, gdje je pravilnikom određeno da izgrađen objekt mora biti veličine od 500 do 2.000 četvornih metara na kraju ulaganja.
- Ovako mala granica od 2.000 četvornih metara je neprihvatljiva i malim i velikim proizvođačima jer većina ih ima mnogo veću površinu pod plastenicima i staklenicima. S druge pak strane, postavljen je uvjet kod ostalih ulaganja od najmanje 5.000 do 300.000 četvornih metara postojeće proizvodnje, što isključuje ulaganja novih proizvođača koji nemaju proizvodnju - kaže Kraljičak te napominje kako se iz svega navedenog dade zaključiti da je SAPARD bio samo za velike poljoprivredne tvrtke, dok je IPARD za manje i srednje proizvođače, ali prema kriterijima koje može ispuniti europski, a ne hrvatski farmer.