Pored raznih pesticida, zagađenja u poljoprivredi potiču od mineralnih đubriva, navodnjavanja, stajskog đubriva, otpadaka od poljoprivrede i proizvodnje hrane i slično, kaže diplomirani inženjer zaštite bilja Lidija Vulović.
U vremenu kada se uporno radi na osuvremenjivanju poljoprivredne proizvodnje, uvođenjem mehanizacije, opreme i tehnologije koja olakšava fizički, a nekad i mentalni rad čovjeka, često ugrožavamo životnu sredinu.
Zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje i zbog različitih načina upravljanja zemljištem, degradirali smo skoro 40 posto obradive zemlje, pokazala je studija Ujedinjenih naroda iz 1991. godine.
Ove godine taj postotak je sigurno mnogo veći. Poznato nam je koliko kemijska tretiranja biljaka, preko propisanih, mogu naštetiti, ne samo životnoj sredini, nego i čovjeku, samo da bi se na kraju dobio proizvod kao "umivena jabuka".
"Pored raznih pesticida, zagađenja u poljoprivredi potiču od mineralnih đubriva, navodnjavanja, stajskog đubriva, otpadaka od poljoprivrede i proizvodnje hrane i slično", kaže diplomirani inženjer zaštite bilja Lidija Vulović.
Pesticidi se rasturaju u sve sfere Zemlje i tako uključuju u lanac ishrane. Pri dospijevanju u zemljište, pesticidi podliiježu kvantitativnim i kvalitativnim promjenama, koje su rezultat učinka niza vrlo složenih biokemijskih, kemijskih i fizičkih procesa. Brojna istraživanja ukazuju da se u površinskom dijelu zemljišta zadržava preko 90% od primenjene količine pesticida.
"U cilju borbe protiv uzročnika bolesti kod biljnih kultura, koriste se sve veće doze postojećih pesticida, a kasnije i uvođenje novih aktivnih materija u upotrebu. Tako se broj kemijskih sjedinjenja u poljoprivredi stalno povećava. Kroz lance ishrane ona se naročito koncentriraju u masnim tkivima životinja, pri vrhu lanca ishrane, što takođe važi i za čovjeka", upozorava Vulovićeva.
Ti pesticidi, zajedno sa antibioticima, konzervansima i drugim, nerijetko se mogu naći i u proizvodima prehrambene industrije, pa i u otpacima iz poljoprivredne proizvodnje i od prerade voća i povrća. Takvi mogu biti višestruki izvor zagađenja patogenim bakterijama.
"Opasni otpaci su svi otpaci u tekućem ili čvrstom agregatnom stanju, a sadrže materije koje svojim osobinama i kemijskim reakcijama ugrožavaju životnu sredinu, život i zdravlje ljudi", objašnjava sugovornica.
Ambalaža bačena u prirodu (Flockine / Pixabay)
Na primjer, iskorištena motorna, hidraulična ulja, olovni benzin, antifriz i razne ambalaže, pa i otpadne vode od pranja i održavanja mehanizacije mogu značajno doprinijeti zagađenju zemljišta. S druge strane, ono što direktno stavljamo u zemlju jesu mineralna đubriva.
"Amonijačna đubriva unijeta u zemljište mogu djelimičnim procesom oksidacije stvoriti dušičnu kiselinu, što će izazvati snižavanje pH vrijednosti zemljišta, što dovodi do pojave kiselih zemljišta", kaže stručnjak zaštite bilja.
Primjenom prekomjerne količine dušičnih đubriva dovodi do povećanja sadržaja nitrata, kako u samom zemljištu, tako i u vodama, zbog izuzetne pokretljvosti nitrata. Korištenje vode sa povećanim sadržajem nitrata može dovesti do njihovog pretvaranja u želudcu u nitrite. Nitrit u organizmu čovjeka, a posebno djece, dovodi i do ozbiljnih poremećaja u organizmu, a do čovjeka nitrit može doći i preko mesa i mlijeka životinja koji se hrane biljkama sa nađubrenog zemljišta.
"Zbog svega, upozoravamo poljoprivrednike i sve one koji se bave bilo kojom proizvodnjom u poljoprivredi da poštuju karence preparata, pravilno odlažu ambalažu pesticida i drugih otpadaka iz proizvodnje ili održavanja iste, kao i da u dozvoljenoj mjeri đubre svoje oranice", savetuje Lidija Vulović.
Foto: wuzefe / Pixabay, Lidija Vulović
Autorica
Adnan Durmišević treći put presijava kukuruz: "Proglasite više divlju svinju štetočinom"
Porodica Habib godišnje otkupi oko 300 tona raznih plodova - spremni su za novu sezonu
Kako postupiti prema voćkama nakon snijega i minusa?
Tragedija: Bračni par skuhao juhu od mrazovca - mislili su da je srijemuš
Utvrđena cijena kurbana za 2024. godinu
Evropski parlament dao zeleno svjetlo za ublažavanje pravila ZPP-a
Italijani od Romanije žele napraviti "biodistrikt": Kajmak im zapao za oko
Najveća zabilježena suša natjerala proizvođača pjenušaca na otpuštanje radnika jer grožđa - nema
