Ima 101 godinu i sam cijepa drva, obrađuje baštu i brine o dva bika

Mustafa Džafić iz Donje Ljubije kod Prijedora rođen je davne 1918. godine, a danas, sa svojih 101 godinu vrijedniji je od mnogih koji imaju i dvostruko manje godina. Mustafa ima dva bika, cijepa drva i obrađuje baštu, kao kakav momak. 

Kaže da ga glava dobro služi, što je najvažnije, noge malo posustaju, ali tu su dva štapa koja ostavi kada ulazi u štalu ili se dohvati cijepanja drva, piše Dnevni avaz. 

Pravilno rasporedi vrijeme za posao

"Živim sam i niko mi ne pomaže, osim kada dođu sin ili unuci. Sin i snaha bili su ljetos, neka dva mjeseca. Sin je u penziji, ima 68 godina. Ima penziju koju je zaradio u Švedskoj, ali i ovu našu, koja iznosi 25 maraka" priča Džafić koji svakog dana vrijeme od ustajanja pravilno rasporedi.

Tako mu je za brigu oko bikova potrebno sat i po, za cijepanje sat, a uz pomoć štapova ode do bašte da nešto ubere za ručak.

65 dunuma zemlje daje pod najam

"Bez rada nema života. Počeo sam raditi kad sam imao samo 14 godina. S prvim komšijom sam na konjskim kolima prevozio kamen. Imam 65 dunuma zemlje, ali je dajem pod najam. Ništa nema bez rada, kao što ništa nema ni bez moje Donje Ljubije. Zvala su me djeca da idem kod njih, ali ovdje mi je najljepše, ovo je moje rodno mjesto", kaže starina koji je penziju zaradio u rudniku u kojem je proveo 24 godine, a deset godina je dokupio, pa je na kraju dobio penziju.

Mustafa je i najstariji mještanin Donje Ljubije, a starijeg od njega vjerojatno nema u cijeloj Bosanskoj krajini. Ima sina i tri kćerke. S porodicama žive u Švedskoj, Njemačkoj, Norveškoj. U životu dužem od jednog stoljeća stekao je i jedanaestero unučadi i čak 21 praunuče.

Nedavno smo prenijeli vijest i baki Cvijeti koja u svojoj 86-oj godini sama žanje kukurozovinu i brine o 30 ovaca. 

Baka Cvijeta Gavrić (86) i dalje sama žanje kukurozovinu za svojih 30 ovaca

Svi znamo kako se stari ljudi koji su odrasli i žive na selu teško odvajaju od svojih navika, ali se nadamo kako će biti više primjera mladih ljudi koji preuzimaju njihove poslove i nastavljaju tradiciju života i rada na selu.