I dalje poticaji po površini umjesto količini?

Pod nazivom "Imaj svoje mišljenje!" (The CAP: Have your say!) u Bruxellesu se održava konferencija o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) na kojoj se predstavljaju rezultati javne rasprave provedene na ovu temu u razdoblju od 2. veljače do 2. svibnja ove godine.

Otvorio ju je povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Phil Hogan, naglasivši pritom važnost spomenute rasprave u kontekstu buduće reforme ZPP-e, definiranja i realizacije njezinih osnovnih ciljeva, te važnost donošenja novog MFF-a. Našu zemlju na konferenciji predstavlja državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Hrvatska mora zadržati mlade na selu

"Hrvatske institucije i pojedinci aktivno su sudjelovali u javnoj raspravi. Stajalište našeg Ministarstva poljoprivrede karakteriziraju naglasci na održivost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, ostanak mladih u poljoprivredi kao jedan od važnijih prioriteta, bolja pozicija poljoprivrednika u odnosu na lanac opskrbe hranom, inovacije u poljoprivredi s naglaskom na primjenu za mala poljoprivredna gospodarstva te pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike", rekao je Majdak dodavši da je čak 85% odgovora na upitnik Europske komisije o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici na razini cijele EU, došlo od pojedinaca.

Podsjetimo, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna je od najstarijih zajedničkih politika EU, te pravno i financijski najzahtjevnija. Uvedena je 1962. godine, kako bi se povećala proizvodnja hrane u Europi nakon godina gladi i razaranja za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Zbog ZPP-a se potpore ne isplaćuju po količini proizvedenog

Krajem prošlog i početkom ovoga stoljeća uvedeno je nekoliko važnih reformi. Primjerice, tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013., nastavljen je proces odvajanja potpora od proizvodnje, tako da su neke proizvodno vezane potpore, koje su ostale nakon reforme 2003. godine, u potpunosti postale neovisne o proizvodnji odnosno više ne ovise o količini proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, već o površini koja se obrađuje, s tim da je u manjoj mjeri još uvijek ostavljena mogućnost korištenja nekih proizvodno vezanih plaćanja u osjetljivim sektorima poljoprivrede kao što su potpore za držanje krava dojilja, koza i ovaca.

Prema zajedničkom popisu iz 2010. godine, kada je Europska unija imala 27 država članica, jer Hrvatska još nije primljena u članstvo, na tom je prostoru bilo 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstva, koja su pokrivala oko 170 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno više od 40% tadašnjeg EU teritorija.

Zemlje EU proizvedu na godinu više od 130 milijuna tona pšenice

Na tim je gospodarstvima prije sedam godina radilo 25 milijuna ljudi, od čega otprilike 9,7 milijuna stalno zaposlenih, a vrijednost proizvodnje iznosila je 270 milijarde eura. Te je godine proizvedeno 140 milijuna tona pšenice, za razliku od 1962. godine odnosno početka ZPP-a, kad je zabilježena proizvodnja od svega 30 milijuna tona.

Za financiranje Zajedničke poljoprivredne politike je, primjerice, tokom 2012. godine iz proračuna EU izdvojeno gotovo 56 milijardi eura, od čega 40,5 milijardi za izravna plaćanja, 3,2 milijarde za mjere zajedničke organizacije tržišta i 12 milijardi za mjere ruralnog razvoja, što je predstavljalo 43% ukupnih izdataka proračuna EU u toj godini.

Što će biti glavne smjernice ZPP-a u razdoblju pred nama, koliko bi čega trebali proizvoditi i s koliko novca će se to poticati, samo su neka od pitanja na koja bi odgovor trebala dati ova konferencija. Ponavljamo svoje prijedloge su od veljače do svibnja mogli dati i hrvatski pojedinci te ustanove, zainteresirani za poljoprivredu i vrlo veliki broj je tu mogućnost iskoristio.

Foto: Facebook/Tugomir Majdak