Od 1. jula Evropska komisija uvela je privremene antidampinške carine na uvoz kolin hlorida iz Kine. Kao razlog navodi se nepravedno snižavanje cijena kineskih proizvođača, što šteti konkurenciji na evropskom tržištu
Nakon što je Evropska komisija ranije ove godine uvela antidampinške carine na dodatak Lizin, sada podiže carinsku barijeru i za drugi važan dodatak stočnoj hrani – kolin hlorid, poznat i kao vitamin B4. Ta odluka mogla bi izazvati novi val poskupljenja u stočnoj proizvodnji, piše Agrarheute.
Od 1. jula Evropska komisija uvela je privremene antidampinške carine na uvoz kolin hlorida iz Kine, i to u iznosima između 95,4 % i 120,8 %. Kao razlog navodi se nepravedno snižavanje cijena kineskih proizvođača, što šteti konkurenciji na evropskom tržištu. Carine su uvedene na prijedlog kompanija Balchem Italia Srl i Taminco BV, koje su još u septembru 2024. godine zatražile službenu istragu.
Kolin hlorid je aditiv, dodatak stočnoj hrani, odobren za sve vrste životinja i spada u kategoriju "hranidbeno-fiziološki dodaci", odnosno "vitamini, provitamini i hemijski definirane tvari sa sličnim učinkom". Ima ključnu ulogu u mnogim biološkim procesima, a njegova upotreba u stočnoj hrani doprinosi boljem rastu životinja, sprječavanju bolesti i smanjenju smrtnosti.
Kako piše agrarheute, najniža carinska stopa odnosi se na kineske kompanije Shandong FY Feed Technology Co., Ltd. i Shandong Yinfeng Biological Technology Co., Ltd., dok najvišu stopu plaćaju Shandong Aocter Feed Additives Co., Ltd. te svi ostali kineski izvoznici koji nisu posebno navedeni u provedbenoj uredbi.
Prema podacima Komisije, u 2023. godini iz Kine je uvezeno 20.024 tona kolin hlorida, što je činilo gotovo trećinu ukupne potrošnje u EU. Prosječna cijena tada je iznosila 1.029 eura po toni.
Njemačko udruženje proizvođača stočne hrane (DVT) ne isključuje mogućnost povećanja cijena mineralne hrane zbog uvođenja carina, ali napominje da je trenutno teško predvidjeti tačan učinak. Zanimljivo je da je, nakon uvođenja carina na lizin početkom 2025., cijena tog aditiva na svjetskom tržištu čak pala. Hoće li se sličan scenarij dogoditi i kod kolin hlorida, za sada je neizvjesno.
Tržišna situacija kod kolin hlorida razlikuje se od one kod Lizina. Prema podacima DVT-a, evropska proizvodnja kolin hlorida gotovo zadovoljava domaće potrebe, a postoji i dodatni kapacitet koji nije u potpunosti iskorišten. Otprilike 33 % ukupnih potreba u EU pokriva se uvozom, pri čemu više od 10 % dolazi iz trećih zemalja, najviše iz Indije.
Koliko brzo i u kojem opsegu bi te zemlje mogle povećati isporuke, za sada nije poznato.
Dok poljoprivrednici strepe zbog mogućih novih poskupljenja stočne hrane, Evropska komisija nastavlja s politikom zaštite tržišta od dampinških cijena iz Kine. Ishod ovog sukoba između trgovinskih interesa i stabilnosti cijena hrane ovisit će o sposobnosti tržišta da pronađe alternative i prilagodi se novim uvjetima. Jedno je sigurno – dinamika na tržištu stočne hrane u EU ni u drugoj polovini 2025. neće biti mirna.
Tagovi
Autor