Flekavi plodovi su zdravi, prskani nisu - koje su najveće zablude kad je u pitanju karenca?

Period koji mora proći od trenutka primjene pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji do trenutka kada se plod smatra sigurnim za ljudsku upotrebu zove se karenca. Laički rečeno, karencu definišemo kao period čekanja od prskanja do berbe, pojašnjava savjetodavac Violeta Stanković.

Stručnije rečeno, karenca predstavlja period potreban za razgradnju ostataka pesticida na plodovima i izražava se u danima. Nakon ovog perioda, ostaci pesticida na plodovima se potpuno razgrade ili njihova koncentracija padne ispod maksimalne dozvoljene. U oba slučaja plodovi se smatraju bezbjednim za ljudsku upotrebu.

Kako smo ranije pisali, da bi MDK (maksimalno dozvoljene količine pesticida) ostale u granicama u kojima su propisane radi očuvanja zdravlja potrošača potrebno je konstantno sprovoditi provjeru uvoznih proizvoda i domaćeg tržišta tako što će se vršiti kontrola poštovanja karence, kontrola nedozvoljenih sredstava, kontrola primijenjene doze. 

Pranje ne pomaže

Karenca nam obezbjeđuje sigurne i zdrave proizvode bez obzira na obim i način proizvodnje. Povećana koncentracija ostataka pesticida može izazvati akutno trovanje. Iako su teži slučajevi trovanja nakon samo jednog unosa relativno rijetki i zahtijevaju visoku koncentraciju pesticida, ne treba zanemariti potencijalnu opasnost. Ono što je mnogo opasnije je činjenica da se mnogi ostaci zadržavaju i nakupljaju u organizmu i dugoročno mu nanose veliku štetu. Ovo je posebno važno ako znamo da su mnoga od tih jedinjenja kancerogena.

Inače ne postoji način da se pranjem voća i povrća u potpunosti uklone ostaci pesticida iako neki načini pranja mogu smanjiti njihovu koncentraciju, naglašava stručnjak.

Koje su zablude?

Kada je u pitanju karenca i uopšte primjena pesticida postoji nekoliko čestih zabluda.

Prva i vjerovatno najveća tiče se tzv. "neprskanih" plodova. Često će vas "stručnjaci" i "pošteni proizvođači" uvjeravati da su plodovi "neprskani" samo zato što su sitni, deformisani i flekavi. Ružan izgled nije garancija da plodovi nisu tretirani pesticidima. Naprotiv, ružni i flekavi plodovi mogu biti posljedica zakašnjelog prskanja, smanjenog broja prskanja, korištenja neispravnih preparata, navodi Stanković.

Druga velika zabluda je tvrdnja da je karenca istekla jer su plodovi ubrani prije više mjeseci. Najčešće se ova tvrdnja odnosi na jabuku. Obzirom da se ovo voće često čuva više mjeseci u hladnjačama, mnogi samouvjereno tvrde da su se ostaci pesticida razgradili u tom periodu. Ovo jednostavno nije tačno, jer se nakon berbe proces razgradnje zaustavlja i koncentracija ostataka pesticida ostaje nepromijenjena.

Treća zabluda jeste da su plodovi nezdravi samo zbog toga što su proizvedeni uz primjenu pesticida. Ukoliko se pesticidi primjenjuju uz poštovanje preporuka za upotrebu, opasnost po ljudsko zdravlje je minimalna.

Četvrta zabluda, koju često možemo čuti, je da su plodovi proizvedeni po principima organske proizvodnje neprskani i samim tim apsolutno bezbjedni. Iako njeni principi obezbjeđuju veću sigurnost proizvoda i u organskoj proizvodnji se primjenjuju određeni preparati za zaštitu bilja. I ovi preparati, mogu biti toksični za ljude ukoliko se unesu u organizam u većoj koncentraciji. Samim tim i ovdje se moraju poštovati sve predviđene mjere primjene preparata i karenca, ističe stručnjak.