Pretraga tekstova
Veći troškovi uvoza potaknuti su poskupljenjem poljoprivrednih proizvoda i snažnom potražnjom u koronakrizi.
Troškovi uvoza hrane dosegnut će ove godine rekordnu razinu, a potaknuti su poskupljenjem poljoprivrednih proizvoda i snažnom potražnjom u koronakrizi, priopćila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO.
Kako procjenjuju, globalni troškovi uvoza hrane uključujući i one za transport, porast će tijekom ove godine na 1.715 milijardi dolara, što je 12 posto više u odnosu na 1.530 milijardi od prošle godine.
Iako je rast trgovine poljoprivrednim proizvodima tijekom Covid pandemije pokazao otpornost međunarodnih tržišta, rast cijena od kraja 2020. predstavlja sve veće rizike za siromašne zemlje koje ovise o uvozu, upozoravaju. Međunarodne organizacije za pomoć već su upozorile na porast broja pothranjenih ljudi u svijetu, jer je pandemija povećala nesigurnost hrane povezanu sa sukobima i siromaštvom u državama poput Jemena i Nigerije
Indeks cijena dosegao je u svibnju najvišu razinu u deset godina odražavajući snažno poskupljenje žitarica, biljnih ulja i šećera. Međutim, odvojeni indeks vrijednosti uvoza hrane, uključujući i troškove prijevoza koji su snažno poskupjeli, dosegnuo je u ožujku najvišu vrijednost otkada je FAO počeo pratiti podatke. To je nadmašilo razine velikih poskupljenja u razdoblju od 2006. do 2008. te 2010. do 2012. godine.
Već u 2020. godini snažno povećanje obujma uvoza osnovnih namirnica povećalo je globalne troškove uvoza za tri posto, na rekordnu razinu, ističe ova agencija. No, iznimka su pića i riblji proizvodi koji su osjetljiviji na prilike u gospodarstvu, pojasnivši da su potražnju za njima ograničile teškoće u lancu opskrbe.
Glavni je pokretač rasta potražnje i cijena poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini bio kineski uvoz, koji je, između ostalog odražavao nastojanja azijskog diva da obnovi svinjogojski sektor nakon epidemije afričke svinjske kuge.
Kineski uvoz kukuruza trebao bi u novoj sezoni 2021/2022. porasti na 24 milijuna tona, čime će ta zemlja zadržati poziciju najvećeg svjetskog uvoznika. U sezoni na izmaku trebao bi se učetverostručiti, na 22 milijuna tona, prognozira FAO.
Istovremeno očekuju da će oporavak kineske proizvodnje svinjskog mesa rezultirati padom obujma globalne trgovine tim proizvodom i neutralizirati rast trženja govedinom i mesom peradi pa će ukupna trgovina ovim proizvodom ove godine stagnirati.
Tagovi
FAO Troškovi Uvoz Hrana Koronakriza Cijena
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.