EU planira do 2040. smanjiti emisije stakleničkih plinova za 90 posto: Šta to znači za farmere?

Evropska komisija predstavila je ambiciozan klimatski cilj: do 2040. godine EU želi smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za 90 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine. Iako se mnogi slažu da su ciljevi nužni, posebno u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena, u poljoprivrednim se krugovima već osjeća zabrinutost zbog mogućeg dodatnog pritiska, piše Agrarheute.

Novi prijedlog dolazi u trenutku kada Evropa trpi velike vrućine, a klimatske promjene su svima vidljive. Komisija ostaje pri cilju potpune klimatske neutralnosti do 2050. O prijedlogu još moraju odlučiti Evropski parlament i Vijeće EU i očekuju se žestoke rasprave među državama članicama.

Poljoprivrednici pod lupom

Prema eurozastupniku Peteru Lieseu, novi cilj je "ambiciozan", a dodatne mjere za sektor poljoprivrede nisu isključene. Iako se očekuju određene fleksibilnosti, primjerice mogućnost korištenja međunarodnih klimatskih certifikata ili prijenos emisijskih kvota među sektorima, sve su oči uprte u one koji već sad ostvaruju rezultate, među njima su i poljoprivrednici.

Zanimljivo je da njemački poljoprivrednici već sada premašuju svoje nacionalne klimatske ciljeve. No Liese upozorava da bi, ako industrijski sektori poput čeličana ne smanje emisije dovoljno brzo, teret mogao pasti na poljoprivredu.

Njemačka je u svom Zakonu o zaštiti klime postavila cilj smanjenja emisija do 2040. za 88 posto, no ministar okoliša Carsten Schneider tvrdi da je to uporedivo s EU ciljem od 90 %, jer njemački izračun ne uključuje prirodne ponore ugljika (poput šuma i tla), dok ih EU uključuje.

Međutim, najnovije procjene pokazuju da tamošnje šume ne mogu apsorbirati onoliko CO₂ koliko se prethodno očekivalo, zbog šteta i potrebne obnove. Stoga ministar Schneider najavljuje dodatne mjere, posebno u sektoru zemljišne upotrebe, poput bolje zaštite močvara.

Agrarna reforma mogla bi donijeti promjene

EU zastupnik Tiemo Wölken ističe kako svi sektori, uključujući i poljoprivredu, moraju dati veći doprinos. Zauzima se za to da se poljoprivrednicima pruži više potpore za dobrovoljne klimatske mjere unutar nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), ali i upozorava da bi se iz tog razloga mogle smanjiti izravne potpore.

Prijedlozi za reformu ZPP-a očekuju se nakon ljetne pauze, a već sada je jasno, zelena tranzicija tražit će dodatne napore i prilagodbe i u poljoprivredi.