Dva broda s umjetnim gnojivom potonula na Dunavu

U kratkom vremenskom razmaku na južnom, rumunskom dijelu Dunava potonula su dva riječna broda, teglenice, koja su prevozila umjetno gnojivo. Incidenti su se dogodili u blizini gradova Zimnicea i Giurgiu te su izazvali zabrinutost javnosti zbog mogućeg onečišćenja vode, piše Agroinform.

Prema saopćenju rumunjskih vodoprivrednih vlasti, dosadašnja mjerenja ne pokazuju znakove onečišćenja na nizvodnim dijelovima Dunava. Ipak, nadzor se provodi svakodnevno kako bi se svaka potencijalna opasnost mogla pravodobno uočiti.

Amonijev nitrat i kalijev klorid

Lučke vlasti u Zimnicei saopćile su kako je jedna od potonulih teglenica prevozila amonijev nitrat. Brod se 9. januara nasukao, nakon čega je počeo tonuti. Istog toga dana, u području Giurgiua, potonula je još jedna teglenica, čiji je teret bio kalijev hlorid.

Vodoprivredne službe naglasile su da se u oba slučaja radi o uobičajenim poljoprivrednim gnojivima, a ne o industrijskim ili posebno otrovnim tvarima.

Stručne službe za zaštitu okoliša odmah su na terenu uzele uzorke vode i proveli mjerenja na više lokacija. U blizini potonule teglenice kod Zimnicee privremeno je zabilježen povišen udio amonija, no koncentracija se razrijedila već nekoliko kilometara nizvodno te na ostalim mjernim postajama nije utvrđeno odstupanje od normalnih vrijednosti.

Također, nije zabilježen pomor ribe niti drugi vidljivi negativni utjecaji na ekosistem.

Više od hiljadu tona tereta završilo u rijeci

Prema podacima prefekture okruga Teleorman, potonula teglenica prevozila je ukupno 1.133 tone umjetnog gnojiva. Gradonačelnik Zimnicee izjavio je kako prema trenutnim podacima incident ne predstavlja opasnost za stanovništvo.

Teretni brod se zabio u most, u Dunav potonula barža s hiljadu tona umjetnog gnojiva

Uprkos tome, nadležne službe nastavljaju s pojačanim nadzorom te će pogođene dionice Dunava svakodnevno kontrolirati dok se u potpunosti ne isključe svi mogući rizici.

U vrijeme nesreća na Dunavu se provode i radovi na regulaciji riječnog toka. Njihov je cilj poboljšanje stanja korita i priobalnih staništa, kao i stvaranje povoljnijih uvjeta za plovidbu. Ove mjere trebale bi spriječiti daljnje sužavanje glavnog toka te pridonijeti raznolikijim strujanjima, što je važno za očuvanje ribljeg fonda i biološke raznolikosti.