Dobra godina za sijeno, loša za cijenu: Bale padaju ispod 4 KM

Na većini livada u Istočnoj Hercegovini prikupljanje kabaste stočne hrane, sijena i sjenaže, ovih je dana privedeno kraju. Sezona je, kao i prošle godine, počela nešto ranije nego što je uobičajeno za ovo podneblje i doba godine.

"Obično bi ove aktivnosti započinjale u drugoj polovini juna, a nerijetko i samim krajem mjeseca, što ove ali i prethodne godine nije bio slučaj, prije svega zahvaljujući izuzetno povoljnim vremenskim uslovima, odnosno dugoročnoj stabilizaciji koja je uslijedila nakon dugotrajnog kišnog perioda", navodi Darko Marković, savjetodavac u PSSRS.

Prinos veoma dobar

S porastom dnevnih, ali i noćnih temperatura zraka, nakon svježeg i nestabilnog maja, došlo je do ubrzanog porasta i naglog sazrijevanja zelene mase. To je uslovilo da kosidba najprije počne na parcelama zasijanim travno-djetelinskim smjesama, tzv. vještačkim livadama, koje se, prema riječima savjetodavca, u zavisnosti od vremenskih prilika i količine padavina, najčešće kose tri do četiri puta tokom sezone.

Ovakav pristup posebno je prisutan na poljoprivrednim gazdinstvima koja se bave vakumiranjem zelene mase, odnosno proizvodnjom sjenaže. Sve češća primjena savremene mehanizacije za prikupljanje i skladištenje kabaste stočne hrane dodatno je doprinijela da se radovi odvijaju brže, efikasnije i s manje napora nego ranije.

"Prinosi su u zavisnosti od lokacije odnosno vrste parcele bili prilično neujednačeni, ali opći utisak je da su uglavnom zadovoljavajući", ističe Marković, dodavši kako su konstantne kiše u maju, uslovile da na pojedinim parcelama, a naročito onim koje su u proteklom periodu tretirane stajnjakom, dođe do prerastanja i polijeganja biljne mase, pa se sama kosidba, odnosno prikupljanje i vakumiranje sijena na tim parcelama odvijalo dosta otežano.

Na parcelama gdje se voda duže zadržavala, zabilježene su i pojave truleži, naročito u donjim zonama nadzemnog dijela biljaka, ali su te pojave bile sporadične. Pokazalo se, navodi, da je sadržaj hranljivih materija u biljkama izuzetno visok, pa ovosezonski kvalitet sijena, generalno ocjenjuje veoma dobrim.

Kvalitet sijena je u rukama poljoprivrednika: "Krava je najbolja laboratorija"

Slična situacija je, dodaje, i sa strnim žitima koja se uglavnom nalaze u fazama nalivanja zrna, a kojima je na području općina Nevesinje i Gacko zasijano manje površina nego što je to bio slučaj prethodnih godina. U toku su pripreme za žetvu ovih usjeva, a prema riječima ratara do sada nisu uočene pojave nekih većih oštećenja na biljkama.

Ponuda veća od potražnje

I ove godine, kao i dvije prethodne, prema navodima Markovića, ponuda sijena je dosta veća od potražnje. Razlog leži, prije svega u činjenici da su prethodnih sezona prinosi bili na izuzetno visokom nivou, ali i blagim zimama, kada je potrošnja sijena bila dosta manja nego što je to bilo očekivano. Sve se odrazilo i na kreiranje nešto drugačijeg "cjenovnika" baliranog sijena.

"Ovogodišnja vrijednost jedne prosječne bale sijena, od oko 20 kg, je dosta niža nego prije par godina i u zavisnosti od veličine bale i kvaliteta sijena ne prelazi iznos od 3 do 4 KM", kaže savjetodavac, pojasnivši da je ona izuzetno niska u poređenju s cijenama ostalih vrsta stočnih hraniva, ali i namjernica biljnog porijekla koje se koriste u ljudskoj ishrani.

Ističe i primjere prodavača koji su zbog nemogućnosti prodaje, kako u travi, tako i baliranog, sijeno davali gotovo u bescjenje, prije svega kako ne bi zapuštali svoja imanja. Ipak, to se svakako može tretirati kao individualna računica svakog prodavca, a koja zavisi od više razloga i faktora kao što su: količina sijena tj. veličina bale, kvalitet samog sijena, udaljenost odnosno pristupačnost imanju gdje je sijeno locirano i slično.

"Kada su cijene usluga baliranja u pitanju one se u odnosu na prethodnu sezonu nisu bitnije mijenjale, tako da je cijena po jednoj bali iznosila oko 1 KM za običnu balu, dok je cijena usluge baliranja vakumirane bale iznosila oko 30 KM", navodi Marković.

Na pojedinim gazdinstvima, naročito na onim koja raspolažu većim stočnim fondom, a uzimajući u obzir relativno kratak vegetativni ciklus, kada iskoristivost zelene biljne mase dostiže svoje maksimalne vrijednosti, proizvođači su bili prinuđeni da angažuju i sezonsku radnu snagu, kako bi blagovremeno obavili ove aktivnosti, što svakako dodatno poskupljuje ovaj proces.