Divlje svinje haraju cazinskim njivama: "Krda ne zaustavlja ni struja"

Na području Cazina poljoprivrednici bilježe velike štete na usjevima kukuruza zbog najezde divljih svinja. Prema riječima Dževahira Babića, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa "Seljačka sloga", ugrožene su stotine hektara.

"Katastrofa na sve strane. Ugroženo je na hiljade duluma kukuruza. Mi divlje svinje gledamo kako prave dar-mar po našim njivama, ali ne smijemo ništa jer ne možemo iznijeti oružje iz kuće bez odobrenja. Lovačko društvo daje patrolne naloge na kojima može biti deset ljudi da čuva usjeve, ali bez oružja – pa šta ćemo mi tako? Oni štite svinje, a niko ne štiti naše usjeve", ogorčeno kaže Babić.

Ne pomaže ni električni pastir

Navodi kako godinama apelira na nadležne, ali bez uspjeha. "Slao sam dopise, kantonalno ministarstvo je još ranije naložilo da lovačka društva moraju čuvati usjeve i da se čak do 30% ostrijelne kvote može potrošiti prilikom čuvanja, ali ovdje to niko ne primjenjuje."

Babić, koji je i sam lovac, kaže da se prije 20-tak dana dopisom se obratio lovačkom društvu, te da je dobio usmeni odgovor da mogu čuvati usjeve – ali bez pušaka.

"Kakva je to odluka?! Ako se nešto hitno ne promijeni, obavijestit ćemo inspekciju, ministarstvo i organizirati proteste. Zabranit ćemo i mi lovačkim društvima da uopće dolaze na naše parcele, jer kad mi skinemo usjeve oni dođu i tu love", poručuje on.

Štete, kaže, nije moguće spriječiti ni električnim pastirima. "Imam ograđenu njivu, ali one su na tri mjesta potrgale žicu i ušle unutra. Kad idu polako, struja ih odbije, ali kad navale u krdu – ništa ih ne zaustavlja. Mi smo gledali kako to rade: krenu kao vojska, udare u žicu, potrgnu je i satru sve pred sobom", opisuje Babić.

Poljoprivrednici ističu da su već pretrpjeli gubitke zbog suše, a sada im i divlje svinje prijete da potpuno unište ono što je ostalo. "Kukuruz je podbacio 30%, ali nas je spasila kiša u julu i bilo je roda, strahovali smo da nećemo imati čime hraniti stoku", navodi Babić.

Niko ne smije s oružje izlaziti

S druge strane, predsjednik Lovačkog društva "Jelen" iz Cazina, Enes Bajrić, ističe da lovci rade sve što im je zakonski dopušteno, ali da su im ruke vezane.

"Sada je lovostaj, do 1. oktobra. Možemo pomoći poljoprivrednicima tako što pravimo patrole, puštamo pse, bacamo petarde, a i oni sami mogu da pale vatru i da rastjeruju divljač. Ali sa oružjem niko ne smije izlaziti – to je zabranjeno", objašnjava Bajrić.

Vlasnici parcela, kako dalje navodi, obavezni su da ih zaštite električnim ogradama i pastirima, a u slučaju šteta trebaju se obratiti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Unsko-sanskog kantona.

"Dešava se da naiđe 30 jedinki odjednom, često iz pravca Hrvatske gdje nema dovoljno hrane. Tada ni struja, ni žica, ni psi – ništa ne pomaže. Oni uđu, najedu se i vrate nazad", ističe predsjednik LU.

Divlje svinje uništile cijelu njivu kukuruza: "Ni klip mi nije ostao"

Problem je, kako kaže, i u ograničenim kvotama koje lovci dobijaju. Svake godine vrše popis divljači. Po tome Ministarstvo odobrava koliko divljih svinja smiju ustrijeliti.

"Svakih deset godina se dobije lovno privredna osnova, plan rada po kojem radimo i po kojem nam odobre, i ima svake godine određeni broj koje vrste divljače moraš izlučiti. Kad ispunimo kvotu, moram faktički prekinuti lov na tu vrstu", pojašnjava.

Tražit će veće kvote

Od idućeg godine, dodaje, ide nova lovnoprivredna osnova, jer su dobili novo odobrenje za korištenje lovišta na deset godina. Kaže kako je na osnovu zadnjeg popisa evidentirano povećano brojno stanje divljih svinja i da će na osnovu toga dobiti da mogu ići u povećanje kvote.

"Tražit ćemo sada da svake godine, kako priraštaj raste da i mi možemo povećavati broj. Mi izlazimo u susret poljoprivrednicima koliko god možemo", zaključuje Bajrić.

Obje strane se slažu samo u jednom – brojnost divljači drastično je porasla, a bez brže reakcije, štete na njivama bi mogle postati još veće.