Direktna šteta od suše na njivama Semberije procijenjena na 12 miliona KM

Direktna šteta uzrokovana sušom na njivama Semberije procijenjena je na 12 miliona maraka, ali kada se sagleda uticaj nedostatka domaće sirovine na ostatak poljoprivredne proizvodnje, onda je riječ o 30 miliona KM indirektne štete. Pokazao je to izvještaj gradske komisije u Bijeljini, koja je nekoliko sedmica na terenu kvalifikovala zatečeno stanje koje je izazvao dugotrajan sušni period.

Nema elemenata za proglašenje elementarne nepogode

Predsjednik komisije Stevan Mesarević je rekao da je ovaj iznos štete, u poređenju sa prethodnim sušnim periodima, višestruko manji, zbog čega je uopšteni zaključak kako ne postoje elementi za proglašenje elementarne nepogode, s obzirom na to da je pojava ekstremno visokih temperatura i neravnomjeran raspored padavina statistička pojava koja je izražena već nekoliko decenija unazad.

“U prilog tome govori i činjenica da postoji razlika u prinosu na pojedinim parcelama, te da su oni proizvođači koji su primijenili odgovarajuće agrotehničke mjere postizali bolje rezultate u prinosima, čak i u ovako izazovnim godinama", zaključio je Mesarević.

Na spisku sušnih godina je i 2022., kada je Bijeljina doznačila sredstva poljoprivrednicima u iznosu od 1.200.000 KM za saniranje posljedica suše. Potom je 2023. proglašeno stanje elementarne nepogode poslije olujnog nevremena, kada je ukupno 1.100.000 KM doznačeno vlasnicima domaćinstava koja su bila pogođena nevremenom.

“Poslije toga se Grad obratio resornom Ministarstvu i Vladi Republike Srpske, međutim, ove institucije su ostale nijeme na molbu naše lokalne zajednice. To znači da je Grad sam subvencionisao saniranje nastale štete”, naveo je gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović.

Uništavanje vjetro-zaštitnih pojaseva

Druga problematika, kako je navedeno tokom predstavljanja izvještaja o štetama je uništavanja vjetro-zaštitnih pojaseva. Istaknuto je kako će čišćenje priobalja rijeke Save od šuma direktno izložiti Semberiju dejstvu vjetra.

Iz budžeta Grada za narednu proljetnu sjetvu će biti izdvojena sredstva za subvencioniranje kupovine svake vrećice sjemena kukuruza od 25.000 sjemenki sa minimalno 20 KM, najavljeno je, između ostalog, ovom prilikom. Isto tako, osigurana su sredstva za proširenje mreže za navodnjavanje u Semberiji.

Čeka se stav resornog Ministarstva po ovom pitanju, jer od pomenute mreže zavise prihodi od različitih poljoprivrednih kultura, jer su klimatske promjene su realnost koja iziskuje multidisciplinarni pristup u rješavanju aktuelnih i potencijalnih problema.

Još jedan od zaključaka sastanka je i taj da je potrebno u mjesnim zajednicama organizirati sastanke sa poljoprivrednim proizvođačima u cilju diskusije i edukacije na temu zaštite poljoprivredne proizvodnje od potencijalnih prirodnih nepogoda.

Dragan Zarić iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, rekao je da je u Semberiji ove godine planirano oko 15 hiljada hektara sjetvenih površina strnih žita, prvenstveno pšenice.