Dala otkaz u školi, sada na selu izrađuje vrlo traženu "barefoot" obuću od kože

Madara Miltoviča jedna je od pobjednica latvijskog poduzetničkog takmičenja Laukiem būt. Kreatorica kožnih cipela inspiraciju za svoje prve proizvode pronašla je u svom hobiju, streljaštvu, da bi ubrzo nakon toga napustila profesorsku karijeru i krenula samostalnim poduzetničkim putem. Njen rad vrlo je cijenjen i tražen, a priču o njoj donosimo unutar serijala Talenti EU regija.

"Bavila sam se streličarstvom i radila u školi. Dolaskom korone i zabranom okupljanja, razmišljala sam što bih mogla raditi. Počela sam izrađivati štitnike i tobolce. Tako je sve krenulo", priča Madara. Kaže kako je prve dvije godine to bio samo hobi. Preispitivala se, razmišljala može li to postati pravim poslom. Potvrdni odgovor dobila je pohađajući program Laukiem būt na koji su se prijavljivali mladi s raznim idejama.

Tada je dala otkaz, osnovala firmu, zaposlila ljude i od onda je to njen stalan posao. Danas ne izrađuje samo pribor već i "barefoot" obuću od kože koja je prilagođena svakom kupcu. Osim toga, organizira i radionice po Evropi.

U ograničenim uvjetima čovjek postaje kreativniji

"Prvo sam izrađivala djeci papuče za školu. Zatim mi se javio kupac iz Španije koji je tražio takve papuče. Napravila sam ih i bio je zadovoljan njima", ističe ova kreatorica koja je u zadnje tri godine prodala oko dvije hiljade parova.

Inače, Latviju svake godine napusti 30 hiljada mladih, a procjenjuje se da ju je poslije osamostaljivanja 1991. napustila četvrtina stanovništva.

"Ruralnoj mladeži trebaju jednake prilike kao i urbanoj", naglasila je Elina Ozola iz Latvijskog centra za osposobljavanje na selu.

Moda iz prirode: Zašto je botanički tisak Vite Ivičič toliko poznat i nagrađivan?

Da ova država mladim poduzetnicima nudi razne mogućnosti, ali i jedinstvene izazove, rekla je Denize Ponomarjova iz Centra za evropske studije Univerziteta u Latviji. Smatra da, budući da imaju malobrojno stanovništvo, nešto manje od dva miliona, tržište samim time nije veliko.

"Svaka je iskušenje i dobra prilika u tim ograničenim uvjetima. Lako steći kontakte, prijatelje i partnere, a u ograničenim uvjetima čovjek postaje kreativniji", istaknula je.

Madara je, kaže, u Ogri ostala samo zbog kuće koju su kupili prije šest godina. Sada gotovo sav svoj prihod od firme ulaže u njenu obnovu.

Podrška poduzetništvu na latvijskom selu

Ova država nudi program za mlade poduzetnike na selu. On je započet 2013. godine, a do danas su potaknuli više od 250 mladih na ostanak na selu.

"Njihove ideje bile su različite, od sadnje voća, povrća, uzgoja konja do drugih područja, pružanja usluga, rukotvorina i ostalo", rekla je Ozola.

Upravo je i gore spomenuti Laukiem būt jedan od načina njihovog poticanja. Radi se o predavanjima te takmičenjima. Projekt, kako kažu, ima velike prednosti, on je malen i priprema sudionike da se pripreme na nešto veće, recimo za državna ili EU sredstva.

"Imali smo loš početak, učesnici nisu bili motivirani. To mi je teško palo", ispričala je Elina Masteiko. Dodaje kako se Madara prijavila u drugoj godini programa kada se prijavilo vrlo malo učesnika te se samo ona našla u finalu, a onda je, naravno i pobijedila, rekla je kroz smijeh. "Došla je sa strelicama i kožom, a sada izrađuje cipele. Uvijek se nešto promijeni, nastaju nove ideje."

Može li se uspjeti u Latviji?

Madara je rekla kako vidi mnoge prilike vani, no isto tako i zna da je u Latviji lako osnovati firmu, nema zahtjevne birokratije. "Imamo li neku ideju, možemo je ostvariti, niko nas neće spriječiti. Mnogi vam žele pomoći, potiču nas i poučavaju", rekla je kao prednost. U njenom slučaju, zaraditi se može, radi posao bez stresa, lako nalazi zaposlenike, a i dalje sve radi svojim rukama.

Njenu priču možete pogledati ovdje:

Projekt Talenti EU regija, kojeg sufinancira Europska unija, fokusiran je na europski demografski problem odljeva mozgova. Budući da se neke regije bore s rastućom nerazvijenošću i nedostatkom talenata, serijal emisija RTV Slovenije se bavi upravo problemom manjih regija koje napušta mlado i visokoobrazovano stanovništvo. Kroz 26 emisija predstavit će se dobre prakse iz 11 europskih zemalja koje su se uhvatile u koštac s ovim sve brže širućim trendom.