Dah proljeća nikako da dodirne dalmatinska polja

Konac zime i početak proljeća, pun hladnoće i vlage, zaustavio je vegetaciju svih kultura na dalmatinskim poljima. Uslijed velike vlage polja se nisu mogla obrađivati niti zasaditi onim kulturama koje se inače sade u ovo vrijeme. Rano procvale voćke neće ove godine imati obilat plod jer velika hladnoća, neuobičajena za ovo područje, spriječila je izlazak na pašu pčela, bumbara i drugih insekata koji bi oplodili voćke.

Rijetke su godine da koncem ožujka vinova loza nije propupala. Ove godine to se je desilo i loza kao da ne haje, čeka toplije dane. Mislim da će ove godine grožđe pristići, ako sve bude u redu, kao i u kontinentalnom dijelu Lijepe naše.

Jedina kultura koja i pored klimatskih neprilika raste i sada cvjeta je bob. Njemu doista ništa ne smeta. Za vrijeme najveće hladnoće on bi objesio list i čim temperatura malo poskoči on se uspravi i dalje raste.

Kako su sve kultura kasnije posađene njihov prirast će se produžiti i ako ne bude u narednim mjesecima padavina, težaci će morati polja zalijevati skupom vodom a to bi moglo uvjetovati i veću cijenu povrća. Bilo kako bilo težaci će ovu zimu i proljeće pamtiti, ne samo po tome što je zakasnila proljetna sadnja, veći po šteti koju su vremenske prilike pričinile većini kultura, koje u normalnim uvjetima uspijevaju tijekom cijele zime. No kako vremensko ludilo vlada diljem cijelog svijeta nije čudo da se i kod nas to odrazilo. Bilo kako bilo ova godina će se pamtiti po svojim vremenskim ćudima koje za nikoga nisu bile povoljne.

Autor: Tomislav Drezga