Da li će poskupiti brašno i hljeb?

Žetva pšenice u Semberiji ulazi u završnu fazu, a pred nama je neizvjesnost hoće li pšenice biti dovoljno i da li će rasti cijene brašna i hljeba, izvještava Akta. Za sada odgovor ne daju ni mlinari ni pekari.

Loš prinos pšenice

Iz ovog sektora navode da će zbog lošeg prinosa sve zavisiti od uvozne pšenice i pored toga što je otkupna cijena skoro duplo niža nego prošle godine, nije isključeno ni povećanje cijene hljeba i pekarskih proizvoda. Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, je izjvio da je teško prognozirati cijene pekarskih proizvoda jer će zavisiti od berzanske ponude i potražnje na šta mali proizvođači nemaju uticaja.

"Ko živi od čiste poljoprivrede, taj je propao. Skuplje su mekinje od pšenice, ubi nas uvoz, cijena nikakva, oni dobro znaju koliko smo mi platili đubrivo, sjeme."

Nezadovoljni proizvođači

Ratari su nezadovoljni i tvrde da je, naspram cijene pšenice, cijena hljeba bezobrazno visoka.

"Nismo mi Sjeverna Koreja da se zatvorimo, nijednog proizvoda nismo u suficitu, ovo što imamo je možda dovoljno za mjesec dana da se prehranimo, ali mora onaj ko vodi resore imati sluha za ove stvari, poljoprivreda mora biti strateška grana, ne smije se prepustiti stihiji, od slučaja do slučaja", ističe Mićo Petrović, poljoprivrednik iz sela Brodac.

Od nadležnih traže da reaguju i spasu i ono malo preostale domaće proizvodnje. Mustafa Gradaščević iz Janje kaže da su nadležni na samom početku žetve poručili da su uradili što su mogli, obezbijedili podsticaje i dodaju da nikoga ne mogu natjerati da sije pšenicu.

Traže zatvaranje granice

Na zahtjeve da zatvore granice dok ima domaće pšenice Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kaže da je u pitanju slobodna je trgovina.

"Mi nismo dogovorili s njima da se izvrši sjetva pšenice pa ćemo mi otkupiti. Kao i svaki put kad se vlada obratila Ministarstvu spoljne trgovine s namjerom da se uvedu zaštitne mjere, a znate da je toga bilo, ministarstvo će pokrenuti postupak i predložiti Savjetu ministara usvajanje."

Pored borbe sa tržišnim cijenama poljoprivreda je ove godine suočena i sa vremenskim nepogodama i bolestima i postala je neisplativa. Brojna gazdinstva se zatvaraju. U proteklih pet godina broj registrovanih proizvođača je smanjen sa 16.000 na ukupno 2.000.