Ko uspije stabilizirati uslove, sačuvati rod i održati kvalitet, taj će iskoristiti visoke cijene i izvući maksimum iz sezone.
Juli bi trebao biti mjesec kada se sav trud u plastenicima i na otvorenom vraća kroz dobar prinos i stabilne cijene. Međutim, ove godine svjedočimo apsurdu na tržištu: cijene plodova su na rekordnom nivou, a prinosi sve slabiji.
Poljoprivrednici su suočeni s velikim izazovima - visoke temperature, duži sušni periodi, oslabljena oplodnja i nevidljive štete koje tek dolaze na naplatu. U ovakvim okolnostima nameće se pitanje kako spasiti ono što se još može spasiti?
Na prvo mjesto možemo staviti toplotni stres biljaka, temperature iznad 35°C izazivaju ozbiljan fiziološki stres. Biljke usporavaju fotosintezu, a umjesto da ulažu energiju u zametanje i razvoj ploda, prebacuju se u "režim preživljavanja". Cvjetovi opadaju, polen gubi sposobnost oplodnje, a mladi plodovi otpadaju prije nego što narastu.
U ovom mjesecu su najčešće greške vezane za vodu. Naglo i obilno zalijevanje nakon sušnog perioda uzrokuje pucanje plodova, dok nedovoljno zalijevanje vodi do opadanja cvjetova i sitnijeg roda. Biljka zahtijeva stalnu dostupnost vlage u zoni korijena, ali bez plavljenja.
Biljke koje su u punom rodu imaju najveće potrebe za hranivima. Mnogi proizvođači smanjuju prihranu u julu, što dodatno pogoršava stanje. Nedostatak kalijuma, kalcijuma i mikroelemenata (bor, magnezijum, mangan) direktno utiče na oplodnju, čvrstoću ploda i otpornost na stres.
Uslovi visoke vlage i vrućine pogoduju razvoju štetočina poput tripsa i crvenog pauka, kao i bolesti poput pepelnice. Ove štete često ostanu neprimijećene dok ne bude kasno, a rezultat je smanjen broj cvjetova, deformacije i prerano sušenje lišća.
Situacija na terenu najbolje pokazuje koliko je julski period postao nepredvidiv.
Malina se prodaje po cijeni od 5 do 6 KM/kg, ali u mnogim zasadima rod je prepolovljen. Biljke su iscrpljene nakon ranijeg napada bolesti, a suša i toplotni stres dodatno smanjuju broj i kvalitet plodova. Lastari koji bi trebali nositi rod naredne godine već pokazuju znakove slabog rasta.
Paradajz je prisutan na tržištu, ali sa sve većim problemima: plodovi pucaju zbog naglih promjena vlage, a oplodnja je slaba jer visoke temperature uništavaju polen. Sve to smanjuje broj zrelih plodova koji mogu ići u prvu klasu.
Paprika se suočava s velikim problemom vršne truleži. Nedostatak kalcijuma i poremećaj u transportu hraniva pod uticajem vrućine uzrokuju da zdravi plodovi naizgled preko noći postanu neupotrebljivi za tržište.
Krastavac ne prašta ni dan bez vode. Suša uzrokuje deformacije plodova, pojačanu gorčinu i ubrzano žućenje. Kvalitetna proizvodnja bez navodnjavanja i zasjene gotovo da nije moguća.
Precizno navodnjavajte! Zalijevanje treba biti ujednačeno, po mogućnosti putem sistema kap po kap, ujutro ili predvečer. Nastojite održavati stalnu vlažnost zemljišta u zoni korijena, bez naglih oscilacija.
Ne smanjujte ishranu u julu – upravo tada biljka najviše troši:
Folijarne aplikacije amino kiselina mogu dodatno pomoći u borbi protiv toplotnog stresa.
Upotrebom mreža za zasjenjivanje (30 - 50%) i redovnim provjetravanjem, može se značajno smanjiti temperatura unutar plastenika i spriječiti fiziološki stres.
Uklanjanjem bolesnih ili oštećenih listova i plodova biljka se rasterećuje i usmjerava energiju ka zdravim dijelovima. Pratite list, cvijet i plod – jer svaki pokazuje prve znakove stresa.
Dakle, juli je ključan za proizvodnju povrća i voća, ali i mjesec u kojem se prave najskuplje greške. Visoke temperature, suša i iscrpljenost biljaka traže od proizvođača svakodnevno praćenje i pravovremene mjere.
Tagovi
Autor