Pretraga tekstova
Niske temperature, bura i mraz poharali su u Hercegovini plastenike s povrćem, nanijeli štetu voću, a što je sa smiljem tek će se vidjeti.
Niske temperature u Hercegovini ugrozile su plastenički uzgoj povrća. Mraz je poharao i voćnjake, a kolika će šteta biti na smilju tek će se vidjeti. Proizvođači presadnica povrća na čapljinskom području morali su unositi i dodatne termogene za grijanje pogona, a štetu im je nanijela i silovita bura koja je raskriila dio plastenika na području naselja Gnjilišta, Čeljevo, Višići.
Na posebnom udaru su i tipično mediteranske kulture u prvom redu masline, pa smokve, bademi te agrumi. Naime, temperatura od - 8 Celzijevih stupnjeva, potpuno uništava limun i grejp, a -10 naranču, dok mandarine stradaju pri temperaturi od - 12 Celzijevih stupnjeva. Otpornost maslina na niske temperature ponajprije ovisi o starosti stabla, sorti, mikrolokaciji i duljini trajanja hladnog vremena, piše vecernji.
Pod jakim udarima vjetra stradala su i četiri plastenika Žarka Puhala iz trebinjskog naselja Gorica na oko 1.300 kvadratnih metara, gdje je sav nasad uništio temperaturni minus nakon što je vjetar prethodno pokidao foliju s plastenika.
Prve količine salate, blitve, mrkve, praziluka, spanaća, koje je trebalo da počnu da prodaju ovih dana, stradale su u potpunosti, a porodica Puhalo, kojoj je ovo jedini izvor prihoda, procjenjuje da je izgubila više od 10.000 maraka i da, s obzirom na to da su ulagali samo vlastiti novac, nemaju sredstava da ulože u proljećne kulture, pišu nezavisne.
Bura je kidala i zaštitnu mrežu na južnom voću i cijepala foliju s plastenika, a posljedice se vide na smrznutim stablima listovi izuvijani ili su već počeli otpadati.
Hladnoća je donijela i velike probleme stočarima. Krave daju manje mlijeka, a zabilježeni su i slučajevi smrzavanja i ugibanja teladi.
Foto: Pixabay/Tom79
Tagovi
Hercegovina Minus Bura Štete Voće Povrće
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.