Branislav Latinčić: Imamo dvije krave i moramo prasićima davati mlijeko, nemamo kome prodati

U gotovo svakom naizgled idiličnom bosanskohercegovačkom selu, ista je tužna priča. U takvim selima gotovo da nema mladog svijeta, a ono malo starih koji se još uvijek bave poljoprivredom, teško žive.  

Branislav Latinčić jedan je od većih poljoprivrednih poizvođača u selu Krnete, u blizini autoputa Banjaluka-Gradiška. Na 80 dunuma zemlje, bavi se uzgojem kukuruza, krompira, paradajza, a u štali ima dvije krave, tri bika i svinje koje tovi za prodaju, piše Buka. 

"Mi se bavimo poljoprivredom, ali kako da vam kažem, svaštarimo, sve živo  radimo da bi opstali. Kad bi jednu kulturu radili, mislim da bi propali iste godine", priča Branislav. 

Sezonaca nema, zlatom da ih pozlatiš

Na pitanje, ko obrađuje toliku zemlju i radi teške fizičke poslove koje to iziskuje, Branislav pokazuje na svoju suprugu, koja se pomaže štakom dok hoda, i kaže: "Ja i ova moja šefica radimo, i ako uhvatimo koga od sezonaca. Ali to je najveći problem, neće niko da radi, ne možeš naći radnika, zlatom da ga plaćaš." U pomoć im pritekne sin, koji je inače zaposlen u Laktašima, ali je tu kada su u toku najveći radovi, sjetva i berba.

"Ovo naše selo pusti. Od 70 kuća, koliko je nekad bilo, sad ima sigurno 30 pustih kuća, ili u kući jedno ili dvoje starih", priča Branislavova supruga, prisjećajući se sa sjetom vremena kad su ona i njen suprug bili djeca.

Branislav Latinčić: Nekada je zadruga sve otkupljivala

"Žalosno je to", dodaje Branislav, "kad smo mi bili djeca, svaka kuća je držala po dvije-tri krave, otkup mlijeka je bio organizovan, laktofriz prođe kroz selo. Ranije si mogao prodati višak krompira, paradajza, žita, Zadruga je sve otkupljivala. Sad cijelo selo Krnete nema 10 krava. Mi imamo dvije krave i moramo prasićima davati mlijeko, nemamo kome prodati.  Ja sam prošle godine, vjerovali ili ne, oko vagon i po krompira zaorao. Nisam mogao prodati.“

I kada je u pitanju infrastruktura, selo je, kažu, zapušteno. "Vidite taj put, niko ga ne održava. Vodovod još nije prošao, pa koristimo vodu iz bunara. Za zalijevanje izvlačimo pumpom iz potoka. Ništa nije uređeno. Sve napamet. Kao ćoravoj koki zrno ako upadne. Kad bi samo malo sluha imali za poljoprivredu", kaže Branislav ozlojeđeno.

Očekuju sredstva od Evropske unije

Ali uprkos svemu, Branislav ne gubi nadu da će stvari nekad krenuti nabolje. Iako se, kako kaže, slabo razumije u to, čuo je da bi od ove godine moglo biti sredstava za poljoprivredu od Evropske unije.

I Miodrag Matavulj, direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD), smještenog upravo u Krnetama, smatra da od ove godine ima više razloga za optimizam kada je u pitanju poljoprivredni razvoj. Usvajanjem Strateškog plana na nivou BiH početkom godine,  ispunjen je ključni preduslov za povlačenje IPA sredstava u vrijednosti od 30 milliona eura za poljoprivredu i ruralni razvoj u Bosni i Hercegovini.

Zajedno sa drugim organizacijama, CERD je učestvovao u konsultativnom procesu civilnog, javnog i privatnog sektora tokom kojeg su se potrebe i stanje na terenu artikulisali u akcione planove, koji su u najvećoj mjeri ušli u Strategiju.

Višestruke koristi od Strategije

"Pošto je napokon usvojen Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine, njegova provedba trebala bi donijeti višestruke koristi poljoprivredno-prehrambenim subjektima i ruralnim zajednicama u zemlji, kako zbog koherentnijeg i strateškog pristupa sektoru tako i zbog moguće finansijske podrške EU kroz IPA-u II za period 2018.-2020",  kaže glasnogovornica Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH, Jamila Milović-Halilović.

IPA II pomoć se programira na godišnjem nivou u saradnji sa svim relevantnim akterima, te se preko provedbenih partnera usmjerava korisnicima – u ovom slučaju to bi bili poljoprivrednici, subjekti u poslovanju sa hranom, ruralne zajednice, kao i institucije, u smislu izgradnje njihovih kapaciteta.

"Nakon faze programiranja, Delegacija EU u BiH će nastaviti tendersku proceduru i ugovaranje programiranih aktivnosti s odabranim provedbenim partnerima, koji će potom nastaviti s realizacijom pomoći. Planirane mjere podrške sektoru trebaju odražavati potrebe i ograničenja sektorskih korisnika i institucija, prioritetne mjere podrške, uslove i ostalo, kao što je navedeno u Strateškom planu ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine", kaže Jamila Milović-Halilović.

Zahtjevi prilagođeni našem seljaku? 

Matavulj se nada da će zahtjevi prema poljoprivrednim proizvođačima biti ublaženi, uzimajući u obzir specifiče okolnosti u BiH, te da kriteriji neće biti teški, već prilagođeni našem seljaku, kako bi najviše sredstava mogli povući oni kojima su najpotrebnija. Uloga CERDA biće da pomognu poljoprivrednim proizvođačima kao što je Branislav u ispunjavanju tih zahtjeva, apliciranju za sredstva, te da im pruže tehničku pomoć i znanje koje imaju, ne bi li se ovim prelijepim krajevima udahnuo novi život.