BiH izvezla sira za 5, a uvezla za 67 miliona KM!

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden Projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II) organizirali su konferenciju za novinare na kojoj je predstavljena analiza uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda za 2016. godinu, sa posebnim osvrtom na sljedeće sektore i proizvode: mlijeko i mliječni proizvodi, perad i jaja, voće i povrće, te gljive, šumske plodove, ljekovito bilje, začinsko bilje, eterična ulja i med.

Predstavnicima medija obratile su se Ognjenka Lalović, direktorica Sektora Privrede VTK/STK BiH i Meriha Manojlović, zamjenica direktora USAID/Sweden FARMA II, dok su analize prezentirali Feđa Begović iz USAID/Sweden FARMA II i Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK/STK BiH.

Podizanje svijesto o značaju kupovine domaćeg

Na konferenciji je istaknuto da mnogi unutrašnji i vanjski faktori stavljaju izazove pred konkurentnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje u Bosni i Hercegovini. Govornici su izrazili nadu da će analizirani podaci uticati na podizanje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda, te biti smjernica za naredne korake da se odgovori na nove izazove i nove trgovinske prilike i prijetnje.

Zabrinjava pad u izvozu smrznutih malina, zabilježen u drugoj polovini 2016. godine.

Tokom prezentacije podataka o izvozu i uvozu poljoprivrednih proizvoda istaknuto je, između ostalog, da pokrivenost uvoza izvozom u sektoru voća i povrća u Bosni i Hercegovini raste i trenutno iznosi 56%, a ukupan izvoz u 2016. godini iznosi oko 173 miliona KM.

Jagodasto voće nosi 37% ukupnog bh. izvoza u ovom sektoru (64 miliona KM), dok uvozom dominira tropsko voće. Zabrinjava pad u izvozu smrznutih malina, zabilježen u drugoj polovini 2016. godine. Srbija, Rusija, Njemačka, Hrvatska i Švedska su najznačajnija izvozna tržišta, a maline, kruške, jabuke, kornišoni i šljive su najkonkurentniji izvozni proizvodi. Tržište Ruske Federacije neznatno zaostaje za vodećim tržištem Srbije, unatoč zabrani izvoza koja je bila na snazi prošlog ljeta. Pored tropskog voća, uvozom dominiraju jabuke, paradajz, paprike, kruške i krompir. Najviše uvozimo iz zemalja regije, te iz Italije, Turske i Holandije.

Gljive dominiraju izvozom šumskih plodova

Bilans razmjene u sektoru ljekovitog bilja i šumskih plodova je izrazito pozitivan, uz ukupnu pokrivenost uvoza izvozom od 292%. Posmatrano po kategorijama, najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini bilježe eterična ulja (1347%) i gljive (494%), nakon čega slijede šumski plodovi (224%) i začini (211%). Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje (103%). Jedini loš rezultat bilježi med (11%), gdje na jednu KM izvoza bilježimo uvoz od 9 KM. Prosječna cijena uvoznog meda u 2016. godini pala je na 5,94 KM/kg (2015: 9,24 KM/kg).

Sektorom dominiraju gljive (50% izvoza) koje plasiramo uglavnom suhe, ali i svježe i smrznute. Glavna tržišta za gljive su zemlje zapadne Evrope (Italija, Švicarska, Slovenija, Francuska i Njemačka).

Ohrabruje povratak na tržište Hrvatske, gdje je u toku 2016. godine plasirano mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 5,3 miliona KM.

Izvoz eteričnih ulja je nakon stagnacije u 2015. godini na 3,2 mil. KM, u 2016. godini dosegao rekordnu vrijednost od 8 miliona KM. Ipak, zadnja trećina 2016. godine bila je u okviru višegodišnjeg prosjeka. S obzirom da se očekuje dalji rast u proizvodnji eteričnog ulja smilja, ova godina donijeće nove izazove za plasman većih količina ulja.

Tokom prezentacije analize uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, istaknuto je da od 2013-2015. godine pada i uvoz i izvoz, što sugeriše da raste potrošnja domaćih proizvoda. U 2016. godini dolazi do povećanja i izvoza i uvoza. Takođe, istaknuto je da ohrabruje povratak na tržište Hrvatske, gdje je u toku 2016. godine plasirano mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 5,3 miliona KM.

Peradarstvo u suficitu

Činjenica je da se mnogo više očekivalo od dozvola za izvoz mlijeka u Evropsku uniju, ali je i pored ovakvih negativnih indikatora zabilježen jedan blagi pomak, koji se pripisuje trudu naših proizvođača. Ovakvu razmjenu bismo mogli okarakterisati kao rezultat dugotrajnog procesa traženja i obnavljanja tržišta koja su izgubljena zabranom izvoza. U narednom periodu, kako je istaknuto na konferenciji, možemo očekivati promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda usljed uticaja SSP-a.

Bilježimo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jaja i prerađevina od mesa peradi.

Prema pokazateljima za 2016. godinu, vanjskotrgovinska razmjena je nepovoljna jer sir, maslac i fermentirani proizvodi čine 80% uvoza, a izvozimo mlijeko i pavlaku (76% izvoza). Crna Gora je izvozno tržište broj 1 (povećanje od 4,8 miliona KM), dok je Srbija na drugom mjestu sa blagim smanjenjem, a Makedonija i dalje na trećam. Najznačajnije uvozno tržište u prošloj godini bila Njemačka (uvoz od 47,5 miliona KM).

Vanjskotrgovinski bilans u sektoru peradarstva kontinuirano je pozitivan, uz rast pokrivenosti uvoza izvozom. Struktura razmjene relativno je dobra, jer smo neto uvoznici za živu perad i meso peradi, dok bilježimo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni jaja i prerađevina od mesa peradi. Ključna su tržišta regije, i to: Srbija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora, na kojima je u 2016. godini ostvareno 97% izvoza, naveli su u Vanjskotrgovinskoj komori.

Foto: Bigstockphoto/areabig