Pretraga tekstova
Posebno vole komarce, manje ose i pčele. U sezoni pojedu do 11 kg insekata, a prvenstveno su bazirani na hvatanju medonosnih pčela. Pojedu ih mnogo više nego evropski stršljeni
Azijski stršljen Vespa velutina nigrithorax se širi Evropom, a najviše strijepe pčelari. Ova uvezena vrsta potiče iz Južne Azije i rasprostranjena je od istočne obale do juga Kine.
Na evropskom kontinentu prvi put je registrovan 2004. godine i od tada je sve više prisutan. Otkrivene su kolonije u Španiji, Portugalu, Italiji i Švajcarskoj, a od 2014. ih ima i u Njemačkoj, izvještava Agrarheute
Genetska istraživanja su pokazala da svi potiču od jedne matice i pojavljuje se samo u tamnoj obojenosti. Nešto je manji od domaćeg stršljena, ali mu je tijelo tamnije sa narandžastim prednjim dijelom. Izuzetno su dobri lovci. Gnijezda gradi u krošnjama drveća u kojima ima do 2.000 jedinki s maticom.
Na njihovom meniju su razni insekti, a posebno vole komarce, manje ose i pčele. U sezoni pojedu do 11 kg insekata, a prvenstveno su bazirani na hvatanju medonosnih pčela koje čine i do 85 posto njihovog jelovnika. To je ogromna razlika u odnosu na domaćeg stršljena kod kojeg one čine samo pet posto hrane. Azijske medonosne pčele su razvile efikasnu strategiju odbrane od ove štetočine. Kada stršljen krene u napad, one ga okruže, zbijaju se oko njega i povećavaju temperaturu dok ne ugine.
Evropske pčele se ne znaju ovako obraniti.
Za sada se pokušavaju suzbiti gnijezda ove vrste u Francuskoj. I pored toga što nisu agresivni prema ljudima ne treba ga uznemiravati. Veoma je zaštitnički nastrojen prema svom gnijezdu i ako se osjeća ugroženim može vas slijediti.
Ubod boli i može izazvati alergijsku reakciju.
Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 4.0 Unported license.
Tagovi
Štetočina pčela Stršljen Azijski stršljen Vespa velutina nigrithorax Napada pčele Izgled stršljena
Autorica
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!