Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Globalni poredak
  • 22.01.2026. 16:00

Ako nismo za stolom, završit ćemo na jelovniku: Kanadski premijer Mark Carney daje rješenja

Zemlja koja se ne može sama prehraniti, snabdjeti energijom ili odbraniti ima malo izbora. Kada vas pravila više ne štite, morate se štititi sami, poručio je kanadski premijer Mark Carney u Davosu.

Ako nismo za stolom, završit ćemo na jelovniku: Kanadski premijer Mark Carney daje rješenja
Foto: Shutterstock/paparazzza
61
0
0

Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kanadski premijer Mark Carney održao je zapažen govor upozorivši da se svijet nalazi usred puknuća globalnog poretka, bez očekivane postupne promjene. Iluzija stabilnog sistema temeljenog na pravilima, rekao je, više ne postoji, a ono što dolazi na njeno mjesto ima vrlo konkretne posljedice, posebno za proizvodnju hrane, snabdijevne lance i sigurnost onih država koje nisu velike sile - najsuvislija je poruka u ovim danima ludila.

"Nalazimo se usred puknuća, a ne postupne tranzicije", naglasio je u govoru koji je ubrzo postao viralan, upozorivši da se geopolitika vratila u svoju najgrublju formu, svijet u kojem veliki djeluju bez ograničenja, a manji snose posljedice.

Hrana kao strateško pitanje, a ne tržišna roba

Jedna od ključnih poruka govora, posebno važna za poljoprivredni sektor, odnosi se na stratešku autonomiju država. Naime, kanadski je premijer otvoreno rekao ono što se posljednjih godina sve češće potvrđuje u praksi: "Zemlja koja se ne može sama prehraniti, snabdjeti energijom ili odbraniti ima malo izbora."

Mnoge krize posljednjih desetljeća, kao što su finansijska, pandemijska, energetska i geopolitička, pokazale su nam koliko je pretjerana globalna ovisnost rizična, posebno kada velike sile, a u najnovijem slučaju to su Sjedinjene Američke Države, počnu koristiti trgovinu, carine i snabdijevne lance kao sredstvo pritiska.

Tada hrana prestaje biti samo pitanje tržišta, a postaje pitanje nacionalne sigurnosti, političke nezavisnosti te sposobnosti države da donosi vlastite odluke. No, Carney ističe da druge zemlje, posebno srednje sile poput Kanade, nisu nemoćne. "One imaju sposobnost graditi novi poredak koji obuhvata naše vrijednosti: poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj, solidarnost, suverenitet te teritorijalnu cjelovitost država".

Povratak Havelu: Trgovac povrćem i "Život u laži"

Jedan od najupečatljivijih dijelova govora bio je onaj posvećen Václavu Havelu, disidentu i kasnijem češkom predsjedniku. Naime, kanadski je premijer podsjetio na Havelov esej Moć nemoćnih iz 1978., u kojem on opisuje trgovca povrćem koji u izlog svakog jutra stavlja natpis "Radnici svijeta, ujedinite se". Trgovac u to ne vjeruje, ali natpis drži kako bi izbjegao probleme. Kako svi čine isto, sistem opstaje – ne zato što je istinit, nego zato što ljudi sudjeluju u laži. Havel je to nazvao "životom u laži".

Kanadski premijer taj je primjer prenio na današnji svijet. "Moć sistema ne proizlazi iz njegove istine, nego iz spremnosti ljudi, i država, da se ponašaju kao da je istinit. Njegova krhkost dolazi iz istog izvora. Kada i samo jedna osoba prestane učestvovati, kada trgovac ukloni svoj natpis, iluzija počinje pucati", poručio je Carney dodajući da je vrijeme da države, institucije i kompanije skinu natpis s izloga i prestanu se ponašati kao da globalni poredak još funkcionira onako kako je zamišljen.

Proljetni radovi
Hrana postaje pitanje sposobnosti države da donosi vlastite odluke

"Ne možete živjeti u laži o zajedničkoj koristi integracije kada integracija postaje izvor vaše podređenosti", upozorava naglasivši kako su multilateralne institucije na koje su se srednje sile oslanjale, kao što su Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Ujedinjeni narodi (UN), UN-ova klimatska konferencija (COP), danas su pod prijetnjom. Zbog toga mnoge zemlje zaključuju da moraju graditi veću stratešku autonomiju: u energiji, hrani, kritičnim mineralima, financijama i opskrbnim lancima.

Ako nismo za stolom, završit ćemo na jelovniku

Dobar dio govora posvetio je i Grenlandu uz kojega Kanada, ističe, čvrsto stoji. Također, njegova se zemlja snažno protivi carinama vezanima uz Grenland i poziva na usmjerene razgovore kako bi se postigli zajednički ciljevi sigurnosti i prosperiteta na Arktiku.

"U plurilateralnoj trgovini zagovaramo povezivanje Transpacifičkog partnerstva i Europske unije, čime bi nastao trgovački blok od 1,5 milijardi ljudi. U području kritičnih minerala stvaramo kupovne klubove unutar skupine G7 kako bi se smanjila ovisnost o koncentriranoj opskrbi. U području umjetne inteligencije surađujemo s istomišljenim demokracijama kako ne bismo bili prisiljeni birati između hegemonâ i tehnoloških divova", pojasnio je dodavši da to nije naivni multilateralizam niti oslanjanje na postojeće institucije. Kaže kako je riječ o izgradnji funkcionalnih koalicija, s partnerima s kojima imaju dovoljno zajedničkog temelja za djelovanje.

Ništa od 200 posto carina na vina i šampanjac zbog Grenlanda - Trump povukao ručnu

"Taj je poriv razumljiv. Zemlja koja se ne može sama prehraniti, opskrbiti energijom ili obraniti ima malo izbora. Kada vas pravila više ne štite, morate se štititi sami."

U svijetu u kojem velike sile, a godine iza nas pokazuju da je tako, mogu djelovati same, srednje i male države nemaju taj luksuz. Premijer je to vrlo plastično opisao: "Ako nismo za stolom, završit ćemo na jelovniku."

Bilateralni pregovori s hegemonijama, upozorio je, gotovo uvijek znače pregovaranje iz slabosti. To nije pravi suverenitet, nego privid suvereniteta uz prihvaćanje podređenosti.

Zato rješenje ne vidi u zatvaranju u svojevrsne "tvrđave" jer to dovodi do siromaštva, nestabilnosti i neodrživosti, nego u udruživanju sličnih država, zajedničkim ulaganjima u otpornost, izgrađivanju veće strateške autonomiji u energiji, hrani, kritičnim mineralima, financijama i opskrbnim lancima.

Što to znači za poljoprivredu?

Za poljoprivredu to znači da regionalna suradnja, zajednički standardi i komplementarne proizvodnje mogu biti snažniji odgovor od izoliranog nacionalnog zatvaranja. Važno je pronaći ravnotežu između domaće proizvodnje hrane, otpornosti lokalnih sustava i pametne međunarodne suradnje.

Na samom kraju govora, kanadski premijer se vratio Havelu: "Mi skidamo natpis s izloga. Znamo da se stari poredak neće vratiti. Ne trebamo ga oplakivati. Nostalgija nije strategija. Vjerujemo da iz ove pukotine možemo izgraditi nešto veće, bolje, snažnije i pravednije", snažno je poručio naglasivši kako je to zadaća srednjih sila - zemalja koje imaju najviše izgubiti u svijetu tvrđava, ali i najviše dobiti od stvarne suradnje.

"Moćni imaju svoju moć. Ali i mi imamo nešto: sposobnost da prestanemo glumiti, da jasno imenujemo stvarnost, da gradimo snagu kod kuće i da djelujemo zajedno. To je put Kanade. Biramo ga otvoreno i samouvjereno. I to je put otvoren svakoj zemlji koja nam se želi pridružiti", zaključio je.

Dakle, u svijetu velikih podjela, hrana ponovno postaje pitanje moći, opstanka i istine, a samodostatnost, udruživanje i otpornost više nisu izbor, nego nužnost.

Govor kanadskog premijera pogledajte i poslušajte u videu:


Tagovi

Mark Carney Kanadski premijer Geopolitika Globalna ovisnost Strateško pitanje Hrana Srednje sile Vaclav Havel Moć nemoćnih Havelov esej Globalni poredak Trgovački blok Bilateralni pregovori Privid suvereniteta Udruživanje


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.