Ako nema pčela, nema ni nas - to znamo svi, ali zašto nas nije briga?

Sjećate li se Alberta Einsteina? Fizičara koji je izrekao mnoštvo mudrih izreka. Poput recimo: "Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren" ili "Samo je život posvećen drugima vrijedan življenja" ili pak "Riječ napretka neće imati nikakva smisla dok na svijetu bude nesretne djece."

Jednom prilikom ovaj dobitnik Nobelove nagrade je izjavio: "Ako pčele nestanu, ljudima će ostati još samo četiri godine života. Nema više pčela, nema više oprašivanja, nema više biljaka, nema više životinja, nema više čovjeka."

Film o pohlepi, neznanju i ravnodušnosti

Svjetski dan pčela obilježava se 20. maja. Savezi pčelara širom svijeta tada šalju poruku koju je Einstein rekao prije stotinjak godina. Ako se ne bavite "ovim" poslom (novinarskim, op. a.), na portalima te naslove uglavnom preskačemo, jer zvuče depresivno. Zar ne?

Trideset godina nakon što je bio nominiran za Oscara filmom "Das Boot is voll", Markus Imhoof snimio je dokumentarni film "Više od meda" (More Than Honey) (2012.). Priča je o ekološkoj krizi 21. stoljeća. I kao takav, nije samo film o pčelama, nego i o njihovim najvećim neprijateljima, možete naravno pogoditi o kome se radi, ljudima.

O našoj pohlepi, neznanju, ali i o najgorem grijehu od svih ravnodušnosti koja se često pretvori u bezosjećajnost.

Film tematizira globalnu krizu pčela i propadanje pčelinjih zajednica koje je zadnjih desetljeća poprimilo zabrinjavajuće razmjere. Njihov gubitak nije samo biološki problem, nego i duboka prijetnja globalnoj sigurnosti hrane.

Jer ako one nestanu, nestat će i veliki dio biljnog svijeta, a s njima i životinjske vrste koje ovise o tim biljkama. Ne treba smetnuti s uma da je film snimljen prije više od deset godina, a stanje se nije popravilo. Upravo suprotno.

Imhoof u filmu prelazi granice pojedinih država i vodi nas na putovanje kroz Švicarsku, Kinu, Sjedinjene Američke Države i Australiju. Svaka lokacija otkriva drukčije prakse i razne nivoe ovisnosti o tehnologiji i industriji, od tradicionalnog pčelarstva do masovnog uzgoja u kalifornijskim voćnjacima.

U filmu se ne radi samo o nestanku pčela, nego o načinu na koji ljudski postupci - upotreba pesticida, genetski modificirane biljke, industrijsko pčelarstvo, jednolične monokulture - destabiliziraju krhki ekosistemi.

Prikazuje se kako su pčele, koje su evoluirale kroz milione godina, prisiljene prilagoditi se agresivnim uvjetima koje im nameće moderno društvo. Imhoof ne prikazuje samo naučne činjenice, već koristi i lirsku, gotovo poetičnu naraciju kako bi stvorio emotivni odnos između gledatelja i pčela.

Strastveno putovanje lovaca na egzotično voće širom planete

Film je ujedno i osobno motiviran, autorova porodica se generacijama bavila pčelarstvom, što je autoru dalo duboko razumijevanje i intiman uvid u temu.

I zašto nas onda nije briga? Ako je prijetnja uistinu takva, postoji li alternativa?

Naime, prije dvije godine stvorena je prva robotska pčela koja može letjeti kao prava, od koje naučnici očekuju da će moći zamijeniti ove insekte u oprašivanju.

Japanski naučnik Eijiro Miyako poznat je po inovativnim pristupima umjetnom oprašivanju, razvijenim kao odgovor na globalni pad populacije.

No, umjetno oprašivanje je izuzetno skupo. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Agronomy, cijena peludi za oprašivanje kivija na Novom Zelandu doseže oko 4.700 EUR/kg, dok se u SAD-u pelud za jabuke i koštičavo voće prodaje po cijeni od 6.900 do 7.800 EUR/kg.

Osim visokih troškova peludi, umjetno oprašivanje uključuje i značajne troškove rada, kao što pokazuje primjer iz Kolumbije, gdje ono čini oko 20% godišnjih troškova proizvodnje po hektaru, odmah nakon gnojiva.

Šta smo spremni žrtvovati zbog profita?

Film "Više od meda“ postavlja nekoliko pitanja. Šta smo sve spremni žrtvovati zbog profita? I ako je uistinu tako, zašto smo spremni platiti cijenu – ručno oprašivanje može biti čak 65 puta skuplje od korištenja pčela za oprašivanje.

I koliko dugo možemo ignorirati upozorenje prirode?

Da nas zaista nije briga, svjedoče i podaci koji pokazuju kako se svakog sata proizvede 2,5 miliona cipela. U isto vrijeme proizvede se 68.733 mobitela. Svake minute proizvede se 190 hiljada odjevnih predmeta. Svake sekunde proizvede se 12 tona plastike.

Brojke su to s kojima se razbacuje dokumentarni film "Buy Now! The Shopping Conspiracy“, za kojega sam pomislio da ću predstaviti ove sedmice, ali ispostavilo se da je o konzumerizmu i nije imao nikakve veze s poljoprivredom.

Film "Više od meda" imate naravno cijelog na YouTubeu, a ako vas zainteresira tema, preporučujem makedonski dokumentarac "Honeyland“ (2019), koji je bio nominiran za Oscara, ili "Vanishing of the Bees" (2009).