Umjetna inteligencija bez emocija, ali sa planom: Šansa za bh. agrar ili prijetnja za "fotelje"?
Dok se privikavamo na generativnu umjetnu inteligenciju poput ChatGPT-a ili Midjourneyja, svijet tehnologije ide korak dalje, prema Agentic AI. Ova napredna forma umjetne inteligencije ne staje na generiranju teksta ili slike, već promišlja, planira, uči i donosi samostalne odluke, sve s ciljem da riješi kompleksne probleme.
Kako bi to izgledalo kada bi se ovakva tehnologija primijenila u bosanskohercegovačkoj poljoprivredi?
Za razliku od dosadašnjih alata, Agentic AI ne čeka da mu se kaže šta da radi, već sam planira i izvršava zadatke, analizira greške, ispravlja ih i uči iz svake nove situacije. Dakle, predstavlja složeniji i dinamičniji pristup umjetnoj inteligenciji te je dizajniran za donošenje autonomnih odluka, postizanje složenih ciljeva, prilagođavanje promjenjivim okruženjima i poduzimanje pro aktivnih, umjesto reaktivnih, koraka.
Ne stvara samo sadržaj, nego izrađuje strategiju, planira i izvršava zadatke u više koraka s autonomijom koja nadilazi jednostavno prepoznavanje uzoraka. To je, kako kaže poljoprivredni ekspert Dubravko Pocrnja, "brutalno strateški način razmišljanja koji taktički provodi ono što je zamišljeno u djelo". Ono što ga dodatno fascinira jeste to što takvi alati djeluju bez ikakvog favoriziranja.
"Ono što je meni zanimljivo, a to je apsolutni profesionalizam, ako terminološki mogu tako da nazovem taj fenomen, i isključenje bilo kakve pristrasnosti, animoziteta i faktora ega. Nekada jako puno izgubimo na projektu dok se ne usklade različita mišljenja, suprotni stavovi i razmimoilaženja. Ovdje dobijate alat koji odlučuje racionalno, bez subjektivnih opterećenja," navodi Pocrnja.
Za primjer uzima FBiH, koja je za poticaje poljoprivredi u 2025. namijenila 182 miliona KM. Program podrške, kako stoji u Odluci, ima za cilj provođenje mjera iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021. - 2027. Međutim, kako kaže, ostaje otvoreno pitanje: Kako se prati realizacija tih sredstava i kakav je učinak na terenu?
Implementacija i upravljanje umjetnom inteligencijom, dodaje, ključno je pitanje za nadležne, investitore i struku jer diktira budućnost inovacija, a posebno što je u pitanju proizvodnja hrane. Cilj korištenja ovakvih rješenja je prije svega povećanje proizvodnje hrane, očuvanje prirodne sredine i smanjenje upotrebe zaštitnih sredstava, manja potrošnja vode itd.
Napredna robotika i AI u našoj poljoprivredi - mit ili stvarnost?
"Transformacija proizvodnje kakvu mi poznajemo neminovno se dešava, hoćemo li da se prilagodimo ne zavisi na kraju krajeva od volje pojedinca ili grupe, koji tu odluku mogu i trebaju da donesu, ovdje se radi o elementarnoj tendenciji da se opstane", ističe poljoprivredni ekspert.
Pocrnja kaže kako bi prvi konkretan korak bila izrada case studija - studije slučaja za različite tipove proizvodnje. Trebalo bi provjeriti kako Agentic AI funkcioniše u ratarskoj, voćarskoj, povrtlarskoj i stočarskoj proizvodnji.
"Kad je stočarstvo u pitanju, upotreba AI i različitih senzora uveliko pomažu kad su u pitanju zdravstveni, proizvodni i reproduktivni parametri koje pratimo. Omogućavanjem preciznog praćenja zdravlja i prilagođenih programa hranjenja, AI sistemi pomažu u ranom otkrivanju bolesti i boljem upravljanju ishranom, što dovodi do zdravijih životinja i smanjene stope smrtnosti", navodi Pocrnja i dodaje kako ova poboljšanja kasnije smanjuju veterinarske troškove i evidentno povećavaju produktivnost, dokazujući ekonomsku održivost umjetne inteligencije u stočarstvu sa ciljem da transformira uzgoj stoke u održiviju i humaniju industriju.
Agentic AI nije futuristička ideja, to je alat koji već postoji i koji bi, uz odgovornu implementaciju, mogao postati ključ za efikasniju, održiviju i otporniju poljoprivredu. Ako već trošimo miliona maraka na razvoj sektora, možda je vrijeme da se zapitamo: Može li AI pomoći da taj novac donese vidljivije i dugoročnije rezultate?
Tagovi
Autorica