Pretraga tekstova
Virus evidentiran i kod dvije uginule divlje svinje u gateru, a koje nisu imale kontakt sa jedinkama iz slobodne prirode. Vjerovatno je 'donesen' iz šume putem lovačkih pasa ili lovačkih čizama!
Na području lovišta “Pale”, do sada je ukupno registrirano više od 15 jedinki divljih svinja na kojima je utvrđeno prisustvo virusa afričke kuge, i to na cijeloj teritoriji lovišta. Kako je saopćio je Lovački savez Republike Srpske, na osnovu stalnih izvještaja LU "Jahorina", posebno zabrinjava činjenica da virus ne slabi, te da je vidljivo njegovo prisustvo i širenje tokom posljednjih više od mjesec dana.
Prva pojava virusa ASK u ovom lovištu utvrđena početkom decembra 2023. godine, kada je kod šest odstrijeljenih jedinki nalaz bio pozitivan. Od tada pa sve do danas, lovci Lovačkog udruženja "Jahorina" Pale su pronalazili uginule ili odstrjeljivane svinje kod kojih je potvrđeno prisustvo afričke svinjske kige (ASK).
Posljednji slučaj uginuća divljih svinja je potvrđen jučer, 16. januara, kada su u lovištu pronađene tri uginule jedinke divljih svinja, i to na livadi. Svi uzorci uginulih svinja se šalju na pregled Institutu "Dr Vaso Butozan", dok se jedinke neškodljivo uklanjaju u skladu sa propisanim biosigurnosnim mjerama.
"Pored navedenog, korisnik lovišta je evidentirao prisustvo virusa i kod dvije uginule divlje svinje u gateru, a koje nisu imale kontakt sa jedinkama iz slobodne prirode, iz čega se može zaključiti da je virus 'donesen' iz šume putem lovačkih pasa ili lovačkih čizama", navode iz Saveza.
Ponovo su apelirali apeluje na sve korisnike lovišta, a posebno sa područja Sarajevsko-romanijske regije, do putem lovočuvarskih službi u narednom periodu povećaju monitoring, evidentiraju sve uginule ili na bolest sumnjive jedinke divljih svinja, te sve slučajeve pojave virusa prijave nadležnim veterinarskim službama.
Tagovi
Afrička svinjska kuga Širenje virusa ASK Zaraza divljih svinja Lovački psi Lovačke čizme Lovački savez RS Lovačko udruženje Jahorina
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.