Poruka mladih poljoprivrednika: Hrana je najjače oružje države

Bosna i Hercegovina se mora fokusirati na domaću proizvodnju hrane, zaštiti poljoprivrednike od prekomjernog uvoza te formirati sistem za praćenje goveda i matične  službe, poruke su glavnih protagonista priča koje smo realizirali u okviru šestomjesečnog projekta "Junak sela", sa danas održanog webinara. U proteklim mjesecima objavili smo šest inspirativnih priča mladih poljoprivrednika koji su odlučili živjeti na selu, obrađivati svoju zemlju i ulagati u svoje biznise.

Njih četvero odazvalo se našem pozivu za online sastanak te dalo svoj osvrt na reakcije koje su uslijedile nakon njihovih priča, ali i mišljenje o tome šta ne štima u bh. agraru te očekivanja od pristupanja BiH Evropskoj uniji.  

Od zvijezde do brazde

Brojne pozitivne reakcije pristigle su na priču o Snežani Marković sa Sokoca, koja se zajedno sa suprugom Mladenom, bavi stočarstvom. Nakon Agrokluba, njeno imanje posjetile su i kolege iz drugih redakcija, a ova junakinja kaže da joj ni malo ne smeta medijska pažnja. 

"Komšije i prijatelji su pozitivno iznenađeni, na svakoj kafi kažu gledali smo vas, puni su riječi podrške", kaže Snežana.  

Priču sa mješovitog poljoprivrednog gazdinstva iz Goražda objavili smo lani u oktobru, kada smo upoznali Eldina Muhovića i njegovu suprugu šeficu imanja Arminu. Čitaoci kažu da poput njih razmišljaju "normalne, sposobne i inteligentne osobe kojima ne treba EU da bi živjeli i preživjeli". 

"Mi sami sebi pravimo Evropsku uniju. Ne znam kako je tamo, ali ja ovo ne bih zamijenio ni za šta na svijetu, ovaj rahatluk,  slobodu i havu. Raditi se mora gdje god bili", kaže Eldin dodavši da to što protesti potresaju EU ne znači da je tamo gore, nego da su naši poljoprivrednici dosta pasivni. 

A, iz Evropske unije u BiH se vratio Mato Janjić i ta je vijest sama po sebi bila tolika senzacija da su se brojne novinarske ekipe smjenjivale na njegovoj farmi u Orašju. Posjećuju ga i kolege mljekari, pa su neki od njih komentirali da bi isto trebali učiniti i državni službenici iz sektora. "Mnogo je problema u govedarstvu kojima bi trebalo prići, nedostaje nam matična služba, veća uključenost farme u mjesečnu kontrolu mliječenosti jer se kroz to vidi koje krave imaju genetski potencijal, krivulja laktacije, masti u mlijeku i slično. To su sve informacije bez kojih se ne može uspješno proizvoditi mlijeko", naveo je Janjić te dodao da bi Federalno ministarstvo poljoprivrede trebalo uspostaviti sistem za praćenje goveda gdje bi se mogao zapisati pedigre, redoslijed generacija, mliječne kontrole i druge informacije. 

Iz traktora na webinar uključio se junak kojeg su čitaoci prozvali "enciklopedijom za mašine", Ismet Mujić iz Gradačca, koji pruža usluge u poljoprivredi. U toku je zatvaranje brazde, kaže da je ovaj posao trebalo i prije završiti, ali da su se nadali padavinama za vikend. U komentarima ispod priče o Ismetu, čitaoci su naveli kako su poljoprivrednici počeli da napreduju nakon što su se "dočepali poticaja", međutim, on kaže da već osam godina ne aplicira za novčane podrške i ne da oni imaju neku budućnost, barem prema sadašnjem načinu raspodjele. 

"Poticaje treba iskoristiti za neke ozbiljne stvari. Kod nas ih ganjaju oni koji imaju vremena, čast izuzecima. Ja nisam pristalica poticaja, nisam marku uzeo unazad osam godina", kaže Mujić. 

Poticaji dobro dođu

Povela se žustra polemika oko poticaja, dok Ismet tvrdi da poljoprivrednici ništa ne dobijaju rastom izdvajanja novčanih podrški jer se razlika presipa  u džepove industrije, ali i da je to dopustio sistem. 

"Pošto dobijamo poticaje po litri mlijeka, ja mogu da reći da nam dobro dođe", nadovezao se Mato na priču, a Ismet upitao da li je tačno da svaki put kada poraste poticaj za mlijeko, mljekara digne otkupnu cijenu. 

"Mljekare su te koje formiraju cijenu, mali je veća matematika za nas. Oni će da se usklade sa tržištem, jer imamo dosta uvoznih proizvoda. Sve je to jedan začarani krug. Nama je uvijek malo i nama je uvijek niska ta cijena", komentirala je Snežana. 

Da mu poticaji dobro dođu, rekao je i goraždanski junak. Nosilac gazdinstva je njegova supruga, koja kao žena u poljoprivredi ima refundirane doprinose u 100% iznosu. 

"To je jedna dobra pogodnost, gdje ona može biti osigurana, imati radni staž u što ne moramo mi ulagati ni marku. Također imamo i poticaje na plastenike i krompir, dobro dođe", rekao je Muhović.  

Hrana je najjače oružje

Prehrambena sigurnost ostaje na mladim poljoprivrednicima, stoga smo ih pitali i za komentar šta je to što ne štima u bh. agraru? Janjić je ponovio da je najvažnije pitanje u govedarstvu matična služba, a Mujić dodaje kako bi time malverzacije bile onemogućene, šro mnogima ne bi pogodovalo. 

"Ovako kada dođeš da kupiš junicu, moraš mi vjerovati na riječ da je dobra. A, u tom slučaju bih morao potkrijepiti papirima, to bi već bilo komplikovano", dodao je kroz šalu te naveo da bi prema njegovom mišljenju najvažnije bilo zaštititi tržište i uvesti garantovane cijene za neke poljoprivredne proizvode. 

Prema mišljenju Muhovića, cijene najviše diktira ponuda na tržištu. "Ja sam prošle godine bio u stuaciju da 15 dana nisam mogao prodati paradajz nikako, bio je 5 maraka po gajbi, međutim, nakon 20 dana dođe situacija gdje se zaustavi uvoz i onda ode i cijena", kaže Muhović dodavši kako je najjače oružje države hrana, ali da to nažalost mnogi ne shvataju. 

Uvoz je godinama problem svakoj grani poljoprivrede, dodala je Marković, istakavši kako je njima najveći problem državno poljoprivredno zemljište koje se ne daje pod koncesiju. Smatra da bi veće organiziranje poljoprivrednika moglo napraviti pomake. 

U državi ovih dana bruje o Evropskoj uniji i otvaranju pregovora, očekivanja su da ćemo krajem ove sedmice dobiti zeleno svjetlo. Nije to proces koji će se brzo okončati, a poljoprivrednici ne vide mnogo toga pozitivnog u pridruživanju. 

"Što se mene tiče, Evropska unija je smrt poljoprivrednika", ocijenio je Janjić, dodavši da to nosi dosta strožije propise i više papirologije kada je riječ o novčanim podrškama. Pojasnio je i šta će to značiti za stajnjak, proizvodnju mlijeka i mesa. 

Blagonakloni prema evropskim propisima nisu ni Marković ni Muhić, no Mujić kaže da će njegovom biznisu goditi EU. 

Pogledajte snimak webinara: