Planeta Zemlja neće imati dovoljno pitke vode do 2040. godine

Od 1960. godine do danas potrošeno je dva puta više vode nego što bi trebalo, a ocjenjuje se da će udvostručena potrošnja vode nastaviti ići istim tempom. Za poljoprivredu, industriju i stanovništvo na godišnjem nivou se iskoristi oko 80 odsto količina vode koje su na raspolaganju.

Stanovništvo na Zemlji se svakodnevno uvećava, što samim tim i povećava potrebu za vodom, a na to takođe utiču i vremenski uslovi, koji se sve češće naglo mijenjaju.

Očekuje se da do 2040. godine Zemlja ostane bez dovoljnih količina pitke vode, što je još prošle godine ocijenjeno i objavljeno na sajtu organizacije World water reserve.

Nedostatak vode uticat će i na ekonomsku stablinost

Prema procjenama Svjetske banke, ovaj problem uticat će negativno i na ekonomiju u zemljama koje budu najviše pogođene. U državama Bliskog istoka i sjeverne Afrike očekuje se da će ekonomski gubici do 2050. godine biti između šest i 14 odsto BDP-a.

Ipak, neke države posvetile su se ovom problemu i trude se da učine ono što je moguće. Oman, koji je jedan od 17 najugroženijih, svu otpadnu vodu prerađuje i od 100 posto iskoristi ponovo 78 odsto vode.

Visokim nivoom stresa kada je u pitanju nestašica vode, označene su 44 države u kojima živi jedna trećina svijeta. Jedna od najugroženijih, pored Omana, je Indija u čijem su šestom gradu po veličini Čenaju rezervoari skoro u potpunosti suvi.

Stručnjaci, ipak ocjenjuju da je moguće dobro regulisati i pravilno upravljati postojećim kapacitetima vode, kao što je slučaj sa Omanom. U Saudijskoj Arabiji počeo se provoditi program pod nazivom "Kapljica", koji ima za cilj da smanji potrošnju vode za 43 odsto.

U Namibiji se u posljednjih 50 godina fekalna voda prerađuje i koristi kao pitka, dok je u Australiji prepolovljeno snabdijevanje vodom iz domaćih izvora.

Tri ključna rješenja za problem nedostatka vode

Pored pomenutih mogućih rješenja, koja se već sprovode u nekim državama, postoji još nekoliko od kojih su tri ključna, ocjenjuju stručnjaci.

Prvo se odnosi na korištenje vode u poljoprivredi. Proizvođači bi se, ocjenjuju stručnjaci, trebali okrenuti proizvodnji sjemena, koje zahtjeva manje vode i koristiti precizno zalijevanje umjesto toga što se voda rasipa po poljima.

Drugo podrazumijeva da se malo više sredstava uloži u građevinsku i zelenu infrastrukturu u cilju toga, da postrojenja za prečišćavanje i održavanje vodnih područja rade u tandemu. I treće rješenje odnosi se na prerađivanje otpadne vode i ponovno korištenje kao pitke.

Ovaj problem mogao bi izazvati ratove i ekonomsku nestabilnost

Ukoliko se ovom problemu ne pristupi na vrijeme i na adekvatan način, to može imati velike i veoma negativne posljedice. Došlo bi do nestašice hrane, ali i do ekonomske nestabilnosti, kao i nestabilnosti vlada.

To bi moglo stvoriti sukob među državama, a posljedice bi mogle otići mnogo dalje po čemu bi 21. vijek mogao biti obilježen kao bitka za pitku vodu.

Stručnjaci ne odbacuju mogućnost ratova zbog nedostatka pitke vode, a Ujedinjene nacije prije dvije godine podsjetile su, da je zbog tog problema 1947. godine zabilježeno 37 sukoba. Više od 800 miliona ljudi nije imalo pitku vodu prije dvije godine, a više od 2,5 milijardi nije imalo mogućnost da obavi osnovne higijenske uslove zbog nedostatka vode. Ujedinjene nacije procjenjuju da će se broj ljudi na Zemlji do 2050. povećati sa 7,8 na 9,8 milijardi.

U tri godine 41 sukob zbog pitke vode

U skorijem periodu takođe je bilo sukoba zbog pitke vode, te je tako u Aucklandu od 2010. do 2013. zabilježen 41 oružani sukob izazvan upravo nedostatkom vode za piće, objavio je institute "Pacifik" u Aucklandu.

I na Balkanu je bilo istih sukoba. Pre 18 godina Makedonci i Albanci došli su u sukob zbog kontrole nad izvorom Rašče i rezervoarima kojima se Skoplje snabdijeva vodom, prenosi Sputnik Srbija.