Savremene kulture nastale su kao rezultat višemilenijumskih pokušaja i grešaka u gajenju i odabiru, odnosno selekciji.
Većina današnjih useva koje koristimo u ishrani ne liči na svoje pretke, koji su bili primitivniji i manje plemeniti. Naime, savremeno voće, povrće, žitarice nastale su kao rezultat višemilenijumskih pokušaja i grešaka u gajenju i odabiru, odnosno selekciji. Prve divlje vrste glavnih svetskih useva razvijale su se u geografskoj izolaciji, a potom su se širile vetrom, bujicom ili životinjskim izmetom. Ljudi su vremenom odredili prioritete, čuvali seme i eksperimentisali. Genetičari ovaj proces nazivaju domestikacijom, a zemljoradnici - poljoprivredom.
Otkrivanje porekla hrane posao je kojim se bave naučni istraživači. Koriste genome i kulturološke zapise, kako bi utvrdili poreklo nekog useva. "U dodiru sa ljudima evolucija biljke biva obično promenjena", kaže Pol (Paul) Gepts sa Univerziteta Kalifornija, a prenosi National Geographic Srbija. Ovaj botaničar proučava poreklo i evoluciju pasulja i drugih useva. Koristeći znanja o istoriji hrane, naučnici mogu da poboljšaju kvalitet onoga što će se uzgajati u budućnosti.
Pogledajte odakle potiču neki od useva koje danas koristimo u ishrani:
Naslovna fotografija: arheobotanička bašta u Novom Sadu
Izvori
Tagovi
Autorka