Naša Michaela Kaniber, čvrsta ruka bavarske poljoprivrede: Ne zaboravite korijenje

Ako smo nešto dobro dali Njemačkoj, onda su to sposobni i vrijedni ljudi. Brojni naši tamo ostavljaju trag u ekonomiji i društvu, a jedna od njih je i Michaela Kaniber. Direktna, čvrsta u stavovima, temperamentna, žena koja stoji iza izrečenog, braneći sektor poljoprivrede, čak i kada to znači suprotstavljanje političkim elitama. Reći ćemo sada i onu poznatu frazu (zažmirite na subjektivnost, opa.) - "vidi se da je naša!"

Njeni roditelji, otac porijeklom iz Prisike kod Tomislavgrada i majka iz Aržana u Hrvatskoj, su se krajem 1960-ih godina iz tadašnje Jugoslavije odselili u Njemačku. Rođeno prezime joj je Brekalo, a Michaela je rođena i odrasla u Njemačkoj gdje je izgradila karijeru u politici. Članica je Kršćansko-socijalne unije (CSU), i njena česta poruka je "ne zaboravite korijenje", baš takvu je poslala i u razgovoru za Agroklub, u kojem smo pretresli značajne teme u sektoru.

Savezna Republika Njemačka sastavljena je od 16 država, a najveća među njima je Bavarska u čijoj Vladi Michaela Kaniber upravlja resorom za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i turizam od 2018. godine.

Prije nego i sami zažalite što Kaniber nije "čvrsta ruka" naše domaće poljoprivrede, a hoćete nakon što pročitate intervju, dodajmo još jedan zanimljiv podatak.

Tokom velikih protesta poljoprivrednika u Njemačkoj 2023./2024. godine, Kaniber se pridružila farmerima na demonstracijama, protivila se ukidanju poreznih olakšica za dizel što su poljoprivrednici smatrali nepravednim opterećenjem te nastojala biti njihov glas pred saveznom i regionalnom politikom, a ne samo birokratska figura.

A kako danas vidi poljoprivredne prilike u svojoj zemlji, Evropi i u našoj regiji te koliko ju je porijeklo oblikovalo i kakvu poruku šalje kolegama, čitajte u nastavku.

Svaki hektar je važan

Bavarska se često navodi kao primjer uvođenja održivih i inovativnih praksi u poljoprivredi. Šta čini Vaš model i kako uspijevate održati ravnotežu između ekoloških zahtjeva i ekonomske održivosti malih i srednjih porodičnih gazdinstava?

Poljoprivreda u Bavarskoj predstavlja primjer održive prakse – i to ne tek odnedavno. Naše poljoprivrednice i poljoprivrednici su visoko obrazovani, snažno vezani za svoju zemlju i s ljubavlju obavljaju svoj posao. Riječ je o porodičnim gazdinstvima koja generacijama nose odgovornost – prema životinjama, zemljištu i svojoj zajednici.

Održivo poslovanje za njih nije trend, već podrazumijevana vrijednost. Naš cilj u Bavarskoj je stvoriti okvirne uslove koji će im to omogućiti i ubuduće: kroz ciljane poticaje, što praktičnije propise i visok nivo povjerenja. Jer samo ekonomski stabilna gazdinstva mogu dugoročno poslovati i ekološki održivo.

Javnost ju je prepoznala kao snažnu zagovornicu lokalnih i regionalnih proizvoda, politike koja povezuje potrošače s farmerima i tradicijom proizvodnje, a ujedno i kao ministricu koja stoji uz proizvođače i praktično brani njihove interese.

Poljoprivreda je sistemski važna djelatnost – što su jasno pokazale pandemija koronavirusa i energetska kriza. Moramo očuvati prehrambenu sigurnost unutar vlastite zemlje. Zato bi bilo strateški pogrešno dodatno stavljati van funkcije produktivne poljoprivredne površine, kako se to često razmatra u Briselu. Svaki hektar je važan – za našu hranu, snabdijevanje i budućnost.

Poljoprivrednici u jugoistočnoj Evropi zaslužuju priznanje

Bavarska raspolaže vrlo razvijenim programima podrške za mala gazdinstva, kao i zanimljivim inicijativama poput programa za planinsku poljoprivredu. Koje elemente tih programa smatrate potencijalno primjenjivim u zemljama Zapadnog Balkana, uz uvažavanje naših lokalnih specifičnosti i resursa?

Suština našeg uspjeha leži u tome što regionalne razlike i raznolikost poljoprivrednih gazdinstava doživljavamo kao prednost. Oslanjamo se na tu raznolikost, ličnu odgovornost i stvaranje dodane vrijednosti na lokalnom nivou. Naš program za planinske poljoprivrednike pokazuje kako ciljane mjere mogu osigurati opstanak i najmanjih porodičnih gazdinstava, a istovremeno očuvati kulturni pejzaž. Ta filozofija je primjenjiva i drugdje – naravno, uz prilagođavanje lokalnim uslovima.

Poticaji moraju biti jednostavni, transparentni i pravedni. Moraju dopirati do onih koji zaista obrađuju zemlju i brinu o životinjama.

Imam veliko poštovanje prema poljoprivrednicima u jugoistočnoj Evropi. Oni u često težim uslovima ostvaruju izuzetne rezultate. To zaslužuje priznanje i istinsko partnerstvo. Bavarska je uvijek spremna pomoći svojim prijateljima i kolegama u inostranstvu – savjetom i otvorenom saradnjom.

Poljoprivreda nije zanimanje kao svako drugo

Kako vidite ulogu mladih poljoprivrednika u budućnosti ruralnih zajednica u Bavarskoj i cijeloj Evropskoj uniji? Koje biste savjete uputili mladim proizvođačima u našoj regiji?

Naše mlade poljoprivrednice i poljoprivrednici predstavljaju temelj budućnosti. Oni donose nove ideje, hrabrost i savremenu tehnologiju na svoja imanja, a poljoprivredu posmatraju cjelovito – održivo, digitalno i regionalno ukorijenjeno. Upravo zato sam formirala posebnu Komisiju za mlade poljoprivrednike, koja mi je dala brojne vrijedne prijedloge za poljoprivredu budućnosti. Također sam se u pregovorima o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU snažno zalagala za to da mlada generacija dobije fer početne uslove i jasne perspektive.

Moj savjet mladim poljoprivrednicima je: vjerujte u sebe i u vrijednost svog rada. Poljoprivreda nije zanimanje kao svako drugo – ona osigurava našu hranu, čuva kulturni krajolik i jača zajednicu. Koristite inovacije, sarađujte i učite jedni od drugih – i preko granica. Ali pri tome ne zaboravite svoje korijene. Vodite računa da vaša gazdinstva budu ekonomski održiva, jer samo ekonomski snažni mogu dugoročno djelovati i ekološki odgovorno. Vi niste samo proizvođači – vi ste kreatori budućnosti ruralnih područja.

Korijeni su me snažno oblikovali

Vaši korijeni u Hrvatskoj sigurno Vam daju jedinstvenu perspektivu. Da li je to porijeklo na neki način uticalo na Vaš način rada, posebno kada je riječ o razumijevanju značaja porodice, tradicije i migracija u ruralnim sredinama?

Ti korijeni su me snažno oblikovali. Nakon što su moji roditelji iz Hrvatske došli u Bavarsku, vodili su ugostiteljski objekat u kojem je cijela porodica morala zajedno raditi. Zajedništvo, marljivost i gostoprimstvo uvijek su bili na prvom mjestu – i to je duboko utkano u mene.

Veliku snagu i oslonac pronalazim i u svojoj vjeri – praktična sam katolkinja, a ta povezanost me spaja s mnogim ljudima u Hrvatskoj i Bavarskoj.

Udata je za policijskoga komesara Thomasa Kanibera, s kojim ima tri kćerke.

Te vrijednosti prenosim i u svoj politički rad: porodica, zajednica i tradicija temelj su ruralnih područja – kako u Bavarskoj, tako i na Balkanu. U obje regije prepoznajem istu snagu: ljude koji stoje jedni uz druge. To zaslužuje duboko poštovanje.

Godišnji odmor u rodnom mjestu roditelja

Više puta ste posjetili Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Šta Vam kao agrarnoj stručnjakinji tokom tih posjeta najviše privlači pažnju na našim poljima? Razgovarate li s poljoprivrednicima i koju biste poruku uputili našim proizvođačima?

Svake godine provodim godišnji odmor u rodnom mjestu svojih roditelja – u ruralnom području, okružena poljima i voćnjacima. Tamo često razgovaram s poljoprivrednicima i svaki put osjetim snažnu strast i povezanost s rodnim krajem. Mnogi od njih obrađuju zemlju prvenstveno za vlastite potrebe, što u vremenima kriza može biti i prednost. Istovremeno, često se radi o veličini gazdinstava koja bi kod nas bila nezamisliva.

Uvjerena sam da Bavarska i zemlje Balkana u budućnosti mogu još intenzivnije sarađivati – kroz razmjenu znanja, obrazovanje mladih i razvoj regionalnih lanaca vrijednosti. Na primjer, u prilagođavanju klimatskim promjenama iskustva poljoprivrednika s Balkana, koji su navikli na specifične klimatske uslove, za nas u Bavarskoj mogu biti izuzetno dragocjena.

Imamo slične strukture, slične vrijednosti i istu ljubav prema poljoprivredi. Ako iskoristimo te zajedničke tačke, zajedno možemo postići mnogo.

Iz Brisela nam nisu potrebna stalna nova opterećenja

Za kraj, molim Vas za poruku našim ministrima poljoprivrede: koji bi trebao biti ključni pristup jačanju ruralnih područja i povećanju konkurentnosti domaće proizvodnje?

Poljoprivredu konačno moramo posmatrati onakvom kakva ona jeste – kao pitanje nacionalne sigurnosti, jer osigurava prehranu stanovništva. Ona je time jedna od tri ključna sigurnosna stuba: policija štiti unutrašnju sigurnost, vojska vanjsku, a poljoprivreda, kao naš snabdjevač hranom, predstavlja treći stub i od presudne je važnosti za civilnu sigurnost. Ako u Evropi ne osiguramo vlastitu prehrambenu proizvodnju, postajemo ranjivi i podložni ucjenama – i to se ne smije dogoditi.

Propisi koje više niko ne može ispuniti ugrožavaju budućnost poljoprivrede. Pravila moraju ostati provediva. Samo oni koji ekonomski opstaju mogu dugoročno preuzimati i ekološku odgovornost. Zato nam iz Brisela nisu potrebna stalna nova opterećenja poput EU uredbe o krčenju šuma ili uredbe o obnovi prirode.

U pregovorima o budućem finansiranju zajedničke evropske poljoprivredne politike, Bavarsku i balkanske zemlje povezuju zajednički interesi. Tu se nadam snažnijem zajedničkom nastupu.

Poljoprivreda Bavarske

• Više od 3 miliona hektara poljoprivrednih površina
• Prosječna veličina farme: 30+ hektara
• Više od 100 hiljada poljoprivrednika
• Razvijeno šumarstvo, pokrajina poznata po proizvodnji hmelja i mliječnih proizvoda

Ključno je jačati ruralna područja u cjelini – kroz infrastrukturu, obrazovanje, digitalizaciju i fer cijene za poljoprivredne proizvode. Također nam je potrebna veća društvena valorizacija rada poljoprivrednika – ljudi koji svakodnevno proizvode našu hranu. Bavarska pokazuje da snažna poljoprivreda, živa sela i očuvana priroda nisu suprotnosti, već se međusobno nadopunjuju.

Vidim velike prilike za saradnju sa zemljama Balkana. Možemo učiti jedni od drugih, razmjenjivati iskustva i zajedno razvijati regionalne lance vrijednosti. Saradnja preko granica jača konkurentnost i osigurava budućnost naših ruralnih prostora – kako u Bavarskoj, tako i u susjednim regijama.