Od sljedeće godine u Nizozemskoj će se dogoditi akutno usko grlo jer dnevno imam 300.000 kamiona cisterni s kapacitetom od 35 tona kravljeg gnoja svaki, procjenjuju stručnjaci
Višak gnojiva u Nizozemskoj će se do 2026. godine upeterostručiti, a troškovi zbrinjavanja bi se mogli udvostručiti s dosadašnjih 20 do 25 eura po toni na 40 do 50 €/t, riječi su Jana Roefsa, direktora za procjenu tržišta gnojiva (NCM).
To će biti trošak koji mnogi farmeri neće moći podnijeti, piše Agrarheute.
Razlog je pooštravanje propisa o onečišćenju voda koji će biti na snazi od 1. januara 2025. Stručnjaci strahuju od potpunog zastoja na ovom tržištu. "Od sljedeće godine u Nizozemskoj će se dogoditi akutno usko grlo jer dnevno imam 300.000 kamiona cisterni s kapacitetom od 35 tona kravljeg gnoja svaki", procjenjuje Roefs dodajući da će tržište biti pod dodatnim pritiskom u nadolazećim godinama.
Ovo je prvi put da su izračunati učinci pooštravanja ove politike. Jedna od promjena je prisilno smanjenje izuzeća koje je nizozemskim poljoprivrednicima omogućilo da na svojim poljima rasipaju više gnoja nego što to može većina evropskih poljoprivrednika. Ta svojevrsna privlegija istječe 2024. godine.
Osim toga, ove godine su odredili i pravilo zaštitnih pojaseva duž kanala koji se ne smiju gnojiti. Također, ministar poljoprivrede Piet Adema koji je na odlasku, proširio je površinu zemljišta koje se smatra zagađeno gnojivima, a na kojima je kvaliteta vode jako loša, s 40 na 60 posto.
Prema NCM-u, ove tri mjere u iduće tri godine rezultirat će značajnim povećanjem domaćeg viška gnojiva koje se neće moći odvoziti, septičke jame će se prelijevati jer ga stoka i dalje proizvodi.
Sve će ovo, predviđa se, dovesti do pada populacije stoke. Roefs smatra da čak ni 30-postotno smanjenje njihovog broja, a koje zahtijeva Nizozemska agencija za utjecaj na okoliš neće riješiti probleme s amonijakom.
"Još uvijek postoji velik dio stočarskog sektora u Nizozemskoj koji treba postati još održiviji", poručio je on dodavši da to zahtijeva inovacije kao što je zamjena mineralnog gnojiva u ratarstvu onime životinjskog porijekla te korištenje za proizvodnju bioplina.
Tagovi
Autorica
Adnan Durmišević treći put presijava kukuruz: "Proglasite više divlju svinju štetočinom"
Porodica Habib godišnje otkupi oko 300 tona raznih plodova - spremni su za novu sezonu
Kako postupiti prema voćkama nakon snijega i minusa?
Po jednu ljutu pa u polje: Na traktorijadi obradili 4 hektara zemlje
Iz kokošjeg perja izvukao proteine i napravio zamjenu za meso
Belarus 820 - omiljen i lak za održavanje. Ne trpi preopterećenje, najlakše strada - kvačilo
Hoćeš li se udati za mene, Jana? Zaprosio djevojku porukom u polju
Dronovi kao "lego kockice": Koji su najčešći problemi ovih vazduhoplovno - poljoprivrednih mašina?
Miljan Erbez
prije 1 mjesec
Sa tačke gledišta nekog poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini ili okruženju ovo i nije loša stvar s obzirom da smo mi kapacitirani mnogo ispod zemalja EU kada govorimo o broju uslovnih grla na jedinicu površine. To znači kod njih manju proizvodnju i možda bolje uslove na tržištu za sve ostale pa i bolju cijenu. Bosna i Hercegovina je trenutno posebno ugrožena s obzirom da veliki broj proizvoda još uvijek ne može da izvozi u evropsku uniju prije svega zbog nesposobnosti kancelarije za veterinarstvo da riješi ta pitanja. Nažalost nadležni organi kao što su tužilaštvo i drugi ne preduzimaju mjere da kazne one koji direktno na taj način ugrožavaju građane Bosne i Hercegovine to jeste poljoprivredne proizvođače. Ne traže se stručnjaci nego se traže lojalni. I onda je to definitivno krah sistema. Ma da kao što pratim iz aktuelnih novosti nije mnogo bolje ni u Evropskoj uniji jer da jeste ne bi toliko poljoprivrednika bilo na ulicama.