Završni radovi oko pčelinjih zajednica!

U listopadu se rađaju i posljednje pčele iz ovogodišnjeg legla, matica polako prestaje polagati jaja i te pčele, uz one iz kolovoza i rujna preživljavaju zimu pa su kao takve bitne za opstanak zajednice.

Naime, u proljeće se upravo te pčele koje ulaze u zimu, brinu o novim izliježenim pčelama koje susrećemo u rano proljeće, a koje imaju za zadaću ponovno pokrenuti cijeli ciklus razvoja pčelinje zajednice. U listopadu pčele radilice raspoređuju hranu kako bi je najlakše koristile nakon što formiraju zimsko klupko, zatvaraju sve preostale pukotine propolisom, a pčelari po potrebi vrše zadnje premještanje okvira za usmjeravanje klupka na željeno mjesto.

Zadržavanje temperature u klupku

Padom temperatura ispod 12°C pčele, poznato je da prelaze u klupko, a formiraju ga na praznom saću iz kojeg su zadnje pčele izašle iz legla tako da se usmjeravanjem tih okvira po potrebi usmjerava položaj samog zimskog klupka. Pčele su kako se temperatura smanjuje, sve više stisnute u ulicama između saća. U sredini zimskog klupka je matica, oko nje su mlađe pčele, a prema rubu klupka starije pčele. Pčele na rubu klupka povremeno mijenjaju mjesto s drugim pčelama iz klupka.

Temperatura u sredini klupka kreće se otprilike od 25 do 30°C, a prema rubu klupka pada i na 10 do 11°C, naravno ovisno o zimi i podneblju. Ove temperature u klupku pčele zadržavaju bez obzira na vanjske niske temperature zahvaljujući upravo toj čudesnoj sposobnosti da se pčele izmjenjuju na položajima.

Utopljavanje, postavljanje češljeva i zadnja kontrola

Pčelinja zajednica lakše prezimi ako u njoj ima više pčela, jer lakše održavaju temperaturu pa iako ih ima više, troše manje hrane tijekom zime. Potrošnja hrane u listopadu iznosi oko 2 kilograma, no to naravno ovisi o godini.

Radova na pčelinjaku za pčelara je sve manje, ali u listopadu ipak moramo obaviti predviđene poslove:

• utopljavanje košnica (ne nužno)
• postavljanje češljeva na leto
• zadnja kontrola sumnjivih zajednica

Utopljavanje košnica sada i nije toliko bitno, osnovno je da pčelar mora učiniti sve kako bi pčelinja zajednica preživjela najkritičnije razdoblje - zimu. Dobro zimovanje omogućuju neki općepoznati čimbenici:

• jaka zajednica i zdrava zajednica
• dovoljno kvalitetne i pravilno raspoređene hrane
• mlada matica
• dobra ventilacija košnice
• mir na pčelinjaku
• zaštita košnica od vjetrova i glodavaca.

Utopljavati i košnicu?

U posljednjem ovogodišnjem pregledu zajednica utvrđujemo uglavnom ima li zajednica maticu, jer bez matice nema ama baš nikakvog smisla uzimljavati zajednicu, a sve drugo vezano za hranu, raspored okvira i zamjenu matica trebali smo obaviti prije hladnih listopadskih dana. Za pregled treba naravno iskoristiti pokoji ljepši dan, a moramo ga obaviti brzo kako ne bismo izazvali grabež.

Košnice iako to neki rade, ne treba posebno utopljavati, dovoljno je ispod krovišta LR košnice na hranilicu ili poklopac staviti nekoliko listova novinskog papira ili valovitu ljepenku. No ukoliko košnicu dodatno utoplimo, nećemo pogriješiti.

Kod AŽ košnica na matičnu rešetku preko poklopca stavljamo također novine kao i na ventilacijske mreže. Zajednica normalne jakosti, bez problema stvara dovoljno topline za zimovanje. Važno je u košnici osigurati dobru ventilaciju kako se voda ne bi kondenzirala na stijenkama košnice i poklopcu kao i na saću, naročito saću uz stijenke košnice.

Zaštita od miševa

Trošenjem meda tijekom zimovanja se oslobađa veća količina vode iz zimskog klupka koju moramo odstraniti iz košnice dobrom ventilacijom. Utroškom kilograma meda, zajednica proizvede oko litru vode! Kod LR košnice mogu se koristiti otvori na poklopcu za ventilaciju, koje okrenemo prema prednjoj strani košnice i napola iz zatvorimo.

Svakako prije prvih mrazeva, ako to već nismo uradili i prije treba na leta košnica staviti češljeve kako u košnicu ne bi mogli ući miševi. Ako to ne učinimo, miševi znaju napraviti velike štete u košnici, izjedaju saće, na podnici stvarju nered, uznemiruju pčele, te takva zajednica može i najčešće će uginuti. Ni u listopadu ne smijemo zaboraviti na sveprisutnu varoozu pčela. Tada u zajednici ima relativno malo legla, pčelinje paše su završene, zajednici smo osigurali dovoljno hrane te se može provesti efikasno suzbijanje te napasti.

Nakon završetka svih radova, vrijeme možemo iskoristiti za bojenje košnica u kojima pčele ne zimuju te za namještanje košnica tako da imaju mali nagib prema prednjoj starni radi otjecanja vode.

Foto: depositphotos.com, xuanhuongho