Zahvaljujući komunizmu, Kuba postala raj za pčele i pčelare

Zahvaljujući neimaštini, slijedom toga očuvanom okolišu, Kuba je postala raj za pčele i pčelarstvo. Neimaština je, kako znamo, uzrokovana američkim sankcijama zbog dugogodišnje komunističke vladavine u toj zemlji. 

Upravo zbog toga kubanski si poljoprivrednici ne mogu priuštiti pesticide, modernu opremu, nedostaje ekonomskih inicijativa i urbane infrastrukture pa je većina vegetacije ovoga otoka ostala netaknuta, piše The Economist.   

Pčele imaju dovoljno "materijala" 

I dok se u ostatku svijeta smanjuje proizvodnja meda zbog klimatskih promjena, parazita, upotrebe pesticida i sveopće urbanizacije, Kuba je postala utočište za pčele koje ondje imaju dovoljno "materijala" za stvaranje meda vrhunske kvalitete. Na raspolaganju su im polja suncokreta, ljiljana, bungevilija, palme, stabla manga i avokada. 

Njihova populacija raste za oko sedam hiljada košnica svake godine. Svaka košnica godišnje proizvede 52 kilograma meda, a time je ukupna je kubanska proizvodnja malo iznad 10 hiljada tona meda godišnje. 

Med moraju prodati državi koja ga preprodaje dalje

Iako je 90 posto proizvodnje kubanskog meda zasluga inicijative samih farmera, oni su obavezni med prodavati državi za oko 600 dolara po toni. Med se tada izvozi, najčešće u Evropu, gdje doseže cijene od čak 4600 dolara po toni za obični med i 14 hiljada dolara za organski.

Bez obzira što država profitira na radu i trudu svojih poljoprivrednika, i što se kubanska proizvodnja još uvijek ne  može mjeriti sa svjetskim proizvođačima, kao što je recimo Kina koja godišnje proizvede preko 500 hiljada tona meda, sve se više Kubanaca interesira za pčelarstvo. Zato je kubanska vlada najavila otvaranje pogona za flaširanje meda kojim bi proizvodnju na godišnjoj razini podigli na 15 hiljada tona.