Vjerujte pčelarima, ne etiketama: U teglama su savršene "kopije" meda

Patvoreni med suvereno u posljednje vrijeme vlada tržištem Republike Srpske, ali i cijele Bosne i Hercegovine, a mnogi potrošači i ne znaju da u prodavnicama, u teglama s urednim etiketama, kupuju zaslađivače, slatke namaze koji nemaju ni "m" od meda, najpoznatijeg pčelinjeg proizvoda.

Falsifikatori su do u tančine kopirali hemijski sastav pravog meda tako da ga je nemoguće razlikovati od vještačkog (patvorenog). Preporuka pčelara je da med kupuju od poznatih proizvođača.

Problem sa kojim se pčelari susreću od davnina

Opšte je poznato da je patvoreni, falsifikovani ili vještački med preplavio bh. tržište, a neki stručnjaci tvrde da ga je u prodaji i do 80 odsto u odnosu na pravi pčelinji proizvod.

Pojam patvoreni se vezuje za hranu sa izmijenjenim hemijskim sastavom, a što se meda tiče ima više načina da se ovo uradi pa tako postoji pozitivni i negativni patvoreni med. O tome govori Mladen Novaković iz Rudog, koji se sa ocem pčelarstvom bavi četiri decenije. Novakovići su poznati i kao proizvođači matica.

"Pozitivni patvoreni medovi su obogaćeni prirodnim sastojcima kojima pčelari popravljaju sam kvalitet koji je karakterističan za razna oboljenja kod stanovništva, pa konzumiranjem takvog meda pospješuju svoj imuni sistem. Ti prirodni sastoji su perga, polen, matična mliječ te propolis koji daju posebnu notu kvalitetu samog proizvoda", pojašnjava Novaković i dodaje da se negativni patvoreni med ogleda u nepravilnom djelovanju, odnosno, pri samom zagrijavanju da bi dobili tečni med zbog prodaje, pčelari oštećuju njegovu strukturu.

Najopasniji oblik patvorenog meda koji se može sresti na tržištu, kako kaže, jeste lažna glukoza i fruktoza koje su ljudi kroz hemijske reakcije uspjeli da naprave i tako dobili slatki namaz bez svojstava pravog meda koji prodaju na tržištu.

Med stiže iz cijelog svijeta

Pravi pčelinji proizvod sadrži u svom sastavu od 13 do 18 procenata vode. Patvoreni nam stiže iz više zemalja, među kojima prednjače Kina, Rusija i Turska. Odatle ga dalje uvoze u kantama kao šećerni namaz da zavaraju carinike, poslije pakuju u tegle i šalju na rafove po prodavnicama.

"Nama, pravim pčelarima patvoreni med na tržištu pravi ogromne probleme. Svijet je u krizi, cijene svih namirnica su nenormalno skočile, ali mi nismo u mogućnosti da podignemo cijenu baš zbog postojanja lažnog meda koji se na tržištu može naći po nekim prejeftinim cijenama. Profesionalni proizvođači imaju povećanje troškove proizvodnje i održavanja pčelinjaka, a smanjene prihode zbog mednih namaza", ističe Novaković, pojašnjavjući da se cijena meda ne mijenja unazad nekoliko godina.

Kupovati od poznatih pčelara

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, Lejla Biber koja se godinama bavi ovom tematikom, kaže da je prosto nemoguće golim okom i nekim primitivnim metodama razlikovati lažni od pravog med te da se to jedino može uočiti u samoj analizi na institutu koja je veoma skupa.

"Danas imamo mnogo načina kako patvoriti med, kako tehnologija napreduje tako napreduju načini usavršavanja patvorenja meda. U laboratoriji svakodnevno stižu tegle meda na kojima se vrši analiza i utvrđuje sam kvalitet", priča Biberova i dodaje da je najvažnije edukovati potrošače da med kupuju od poznatih pčelara kojima vjeruju.

Proizvođač meda iz Priboja, Svetozar Koldžić, kaže da je borba protiv lažnog meda u Srbiji na zavidnom nivou, te kako bi trebalo da se tome stane na kraju u skorije vrijeme.

"Ono što mene raduje je činjenica da se u posljednjih par mjeseci krenulo u ozbiljnu akciju da se patvoreni med iskorijeni. Sama zaplijenjenost više od 100 tona lažnog meda po marketima u Srbiji, pokazuje da su inspekcijske službe konačno počele da rade svoj posao", ističe poznati pčelar iz našeg komšiluka.

Slavoljub je jedan od rijetkih pčelara sa majstorskim pismom

Pčelari kažu "ako smo izgubili jednu bitku nismo izgubili rat". Pored analize mnogo je primitivnih načina kod potrošača da se utvrdi je li med pravi ili patvoreni kao što je pojava mjehura u tegli, prekidanja mlaza prilikom pretakanja u drugu posudu i ispitivanje na dlanu mastiljavom olovkom. Ipak, sve ove teorije padaju u vodu jer su proizvođači patvorenog meda uspjeli da u stopostotnom iznosu kopiraju pravi pčelinji proizvod da ga je nemoguće razlikovati.