Revizorski sud EU: Mjere za zaštitu pčela i drugih oprašivača uglavnom neučinkovite

Mjere poduzete radi zaštite pčela i leptira te sprječavanja njihovog izumiranja diljem Evropske unije, ali i šire, uglavnom su neučinkovite, zaključio je to Evropski revizorski sud.

Podsjećamo, kako bi se suprotstavila trendu i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnim razinama, Evropska komisija predstavila je 2018. Inicijativu EU-a za oprašivače, prvu sveobuhvatnu na njezinoj razini, a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.

Moljci imaju veliku ulogu u oprašivanju biljaka

No, izgleda kako ona i nije donijela baš neke koristi. "Trenutno važeće zakonodavstvo uključuje procjene rizika temeljene na smjernicama koje su zastarjele i loše usklađene sa zakonskim zahtjevima i najnovijim znanstvenim saznanjima", istaknuto je u izvješću. 

Pad broja kolonija u posljednjih 15 godina

U EU-u 78% vrsta divljeg cvijeća i 84% poljoprivrednih vrsta barem djelomično ovisi o oprašivanju uz pomoć kukaca. Ono omogućuje veću raznolikost i veću kvalitetu voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.

Iako ne postoji dovoljno podataka za stvaranje jasne slike, postoje dokazi o značajnom padu broja oprašivača, prvenstveno zbog djelovanja čovjeka. Najviše podataka dostupno je o pčelama i leptirima, i oni pokazuju da je jedna od deset vrsta u Evropi u opasnosti od izumiranja.

GMO bakterije mogu pomoći pčelama u zaštiti od smrtonosnih virusa?

Pčelari u zapadnoj Evropi također su zabilježili drastičan pad i gubitke u kolonijama tijekom posljednjih 15 godina, a evropski zakonodavci poručili su kako ovaj trend ugrožava 76% proizvodnje hrane, objavila je Evropska agencija za sigurnost hrane.

Pesticidi glavni krivci

Revizori su čak otkrili kako su EU pravila o pesticidima glavni uzrok gubitka oprašivača. Iako su neke vrste djelomično ili potpuno zabranjene, između 2013. i 2019. godine dodijeljeno je 206 odobrenja za hitne slučajeve za upotrebu tri neonikotinoidna insekticida, iako je njihova primjena ograničena od 2013. godine, a regulatori EU zabranili su njihovu upotrebu na otvorenom u 2018. godini, što znači da se mogu koristiti samo u zatvorenim staklenicima.

Kako bi zaštitili pčele, Komisija je odlučila smanjiti upotrebu kemijskih pesticida za 50% te gnojiva za 20% do 2030. godine.

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaji za eko proizvodnju?

Invazivne strane vrste poput žutonogog stršljena (Vespa velutina) i bolesti poput parazita posebno su opasne za pčele. Klimatske promjene i porast temperature, kao i ekstremni vremenski uvjeti također su još jedan faktor koji treba uzeti u obzir.