Počelo je s jednom košnicom: Pčelarstvo kao životni poziv Dalibora Klajića

Pčelarstvo je za Dalibora Klajića još od momačkih dana imalo posebno mjesto, pa je nakon završetka studija bilo logično da se tom poslu posveti ozbiljnije. Iako danas živi u Čelincu, pčelinja društva drži u rodnoj Gornjoj Lupljanici kod Dervente. U razgovoru za Agroklub, prisjetio se i kako je sve počelo.

"Na početku sam imao jednu košnicu, baš na rodnom imanju i dvije u Banjaluci. Prve košnice sam dobio na poklon i tako je ta priča počela da se razvija", započinje priču ovaj diplomirani inženjer poljoprivrede.

Njegov pčelinjak danas broji 120 društava, LR košnica. Glavni proizvod je bagremov med koji dominira, te nešto malo lipovog.

"Upravo iz ovog razloga smo na području Dervente sa pčelama, gdje je dominantna lipa", rekao je Kljajić koji je i član derventskog Udruženja pčelara "Lipa".

Prinosi oko 10 kg

Godina na izmaku, nije za pohvaliti kod pčelara, a sa tim je saglasan i naš sagovornik koji je ove godine imao oko 10 kilograma po košnici. "Ja sam zadovoljan, iako to nije kao ranije nekada. Imamo još meda na zalihama iz ranijih godina, kada su bile medonosne, kao i iz 2022. koja je baš bila dobra", kaže Kljajić.

Cijena meda na području Dervente gdje gravitira sa pčelinjakom, ali i u Čelincu gdje boravi, je oko 20 KM.

"Zadovoljan sam cijenom. Ima tu troškova, ima obaveza, ali je veći problem za ljude koji imaju veći broj košnica i veći broj društava da prodaju sav taj med koji se proizvede", navodi Dalibor.

Majka brine o pčelinjaku

Kada nije na rodnom imanju, majka Mira vodi brigu o pčelama, ali kada je više posla onda u pomoć priskače i supruga, a tu je sin Marko.

"Kada je sezona i ima posla, tu su svi, pa i brat, snaha, ali i ostali članovi porodice. Tokom ključnih faza imam i pomoć jednog pčelara iz Čelinca, a sve kako bi na vrijeme sve uradio", govori Kljajić, te dodaje da je nabavio i veliki dio opreme kako bi rad u pčelinjaku bio zadovoljstvo i užitak.

Ipak, ovaj pčelar napominje da su klimatske promjene najveći izazov sa kojima se pčelari susreću.

Potrebno sistemsko rješenje

Podsticaj sa lokala su više nego dobri, kako kaže, a ali i oni sa nivoa Republike Srpske. Dodaje kako bi bilo korisno organizovano i planski saditi medonosno bilje sa vegetacionim periodom, kada u prirodi nema drugih značajnih izvora nektara i polena.

Razvojni projekat opremio pčelare u Drvaru i Glamoču

"Lijepo je da imamo podsticaj, ali sam pobornik da se nekako sistemski što veći broj stvari riješi, tipa sadnje medonosnog bilja, organizovanja, pravljenja katastra pčelinjaka, katastra medonosnog bilja i da se zna šta imamo, te koliko košnica može biti na nekom području. Ako kroz to povećamo prinos na jedan kilogram po košnici, to je onda više nego jedan podsticaj", ističe Kljajić, te očekuje da će novo rukovodstvo Saveza pčelara u Republici Srpskoj istrajati u borbi za pčelare.

Napominje, da se u susjednoj Srbiji dosta radi na tome da se stane u kraj falsifikovanom medu, te vjeruje da će se taj problem riješiti i ovdje, što će sigurno pomoći plasmanu proizvoda istinskih pčelara.