Roj pčela uselio se u šuplje javorovo drvo u Gradišci. Pukotina im je postala tijesna, pa su ogromno saće napravile i izvan drveta, napunivši ga medom. Dvojica pčelara su nedavno odrezali komad drveta i odnijeli ga na sigurno, da prezimi.
Pažnju javnosti u Gradišci, a i šire, privukle su i pčele koje su na drvetu u gradu napravile gigantsko saće, iz koga je curio med. Neobična pčelinja zajednica stacionirala se u šupljem javorovom drvetu, u ulici Miloša Crnjanskog. Pukotina im je ubrzo postala pretijesna, pa je saće svakodnevno bivalo sve veće i izvan drveta.
Pčelari Milutin i Vlado Šokčević uspješno su skinuli pčelinje društvo sa drveta visokog preko pet metara, koristeći ljestve, pilu i druge rekvizite.
Milutin, jedan od najpoznatijih pčelara u regiji, kaže da je to bio poduhvat za kojeg su se dugo pripremali.
"Uspjeli smo bezbjedno, ljestvama dosegnuti ovu visinu i veoma pažljivo, korak po korak odrezati dio stabla na kojem su pčele. Roj je veliki, a u saću ima dvadesetak kilograma meda", ispričao nam je Milutin Šokčević.
Pčele su uz pomoć prijatelja prenijeli na pčelinjak u Kijevcima. Drvo sa saćem i pčelama su smjestili u podrum i pripremili za prezimljavanje.
Brojni pčelari i ljubitelji prirode, te znatiželjnici dolaze da se uvjere u ovu nesvakidašnju pčelinju aktivnost.
"Sada nam je najvažnije da pčele uzimimo i da pratimo stanje matice. Ukoliko ona ugine spremni smo da je zamijenomo novom", kaže Milutin Šokčević”, nadaleko poznati pčelar i sakupljač ljekovitog bilja.
Tako su pčele, koje su se kao roj spustile u šupljo deblo javora, a potom izradile saće i napunile ga medom, postale pravi hit u ovom dijelu naše zemlje. Oblik saća zajedno sa drvetom liči na najljepši vajarski rad, koga nisu izvajale umjetničke ruke, već vrijedne radilice i to usred gradske vreve.
Pčelar Dario Škorić, čija je specijalnost skidanje pčelinjih rojeva sa drveta, te pletenje trnki od raževe slame, upravo za ove namjene, prognozira opstanak ove neobične pčelinje zajednice.
"Na prvi pogled zajednica je zdrava, a matica jaka. Opstale su i napravile bogato saće puno meda, jer su za staniište izabrale dio grada u kome su veliki drvoredi i ima dosta cvijeća. Milutin je vrstan pčelar i vjerujem u njegov uspjeh", rekao je Dario Škorić.
Slična pojava registrovana je i u lijevčanskom selu Rogolji. U porodičnoj kući Aleksandra Vučenovića pčele su se nastanile iznad plahona, gdje obitavaju već tri decenije. Za razliku od zajednice pronađene na drvetu, Vučenović ne zna u kakvom su su stanju pčele u njegovoj kući, jer ne želi da se otvara prostor između plahona i ploče.
“Smatram da mi pčele iznad glave donose sreću ! Ne želim da ih diram,”, kaže Vučenović.
Bilo kako bilo, Gradiška sve više postaje poznata po vrsnim pčelarima, ali i po neobičnom pčelarstvu.
Foto: Boško Grgić
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Boško Grgić
Milan Tutić
prije 7 godina
Šole je najboljui pčelar.