Pčelarstvo na točkovima: Med iz čitave BiH u teglicama Azre Ombašić

U Topčić Polju kod Zenice, porodica Ombašić već generacijama piše svoju priču utkanu u zlatne niti meda. Ipak, danas je ona nešto drugačija, dinamičnija i mobilnija. Azra Ombašić, pčelarstvo ne doživljava samo kao tradiciju, već kao svoj primarni poziv.

Sa 120 pčelinjih sanduka, zajedno sa suprugom vodi opsežno seleće pčelarstvo, što je značajan iskorak u odnosu na stacionirano pčelarenje njenih roditelja i djedova, koji su radili sa znatno manjim brojem košnica.

"Moji su se djedovi i roditelji bavili pčelarstvom, ali to nije bilo u ovom obimu. Roditelji su imali petnaestak sanduka i drugi je način pčelarenja bio tada. Mi smo zajednički učili, zahvaljujući literaturi i knjigama, ali i radu 'sanduk do sanduka' od prvog proljetnog razvoja pa sve do zazimljavanja", objašnjava Azra, koja, uz vođenje domaćinstva, striktno obavlja sve poslove na pčelinjaku.

Iako joj je suprugu pčelarstvo dodatni posao, njihova dva sina, studenti u Sarajevu, svaki su vikend s njima na pčelinjaku, čineći porodično pčelarstvo Ombašić zajedničkim projektom.

Od Save do livada Kupresa

Njihov pčelinji karavan svake godine prelazi stotine kilometara u potrazi za najkvalitetnijom pašom. To je težak, ali neophodan posao za dobijanje raznovrsnog i čistog meda.

"Pčele nam prezimljavaju na Savi, u Svilaju kod Odžaka. Tu zimujemo jer je kod nas vjetrovito. Tamo dočekujemo prvu, bagremovu pašu. Iz Svilaja selimo u Dubicu, gdje dobijamo čisti bagremov med", priča Azra o početku sezone.

Put se nastavlja prema Krajini: "Iz Dubice idemo u Kostajnicu, tu dočekujemo lipu i kestenovu pašu. Nakon toga selimo se na Kupres i tu se najduže zadržavamo, imamo kuprešku šumu i livadu. Na kraju se spuštamo u Livno ili Grahovo, ovisno gdje koje godine medi, radi vrijeska."

Borba protiv suše i stabilne cijene

Protekla godina pčelarima nije bila laka. Azra nam priča da je jesen bila kritična. Zbog velike suše i nedostatak polena zabilježili su i stradanja pčela. "Imali smo gubitke, ali smo se uspjeli izboriti i ponovo razviti društva koja smo izgubili."

Iako ni ove godine paša nije bila idealna, naša sagovornica je zahvalna na onome što je priroda dala. Kada je riječ o tržištu, cijene njihovih proizvoda su stabilne.

Bosanska matica s Majevice: Pčelari pokreću projekt očuvanja autohtonog soja

"Već par godina cijene meda se ne mijenjaju. Sve vrste medova kod nas su 25 KM. S tim što mi u Zenici, za naše penzionere, dajemo po 23 KM", otkrila nam je Azra na sajmu "Jesen u Visokom".

Pored različitih vrsta meda, Ombašići svojim kupcima nude i bogat asortiman pčelinjih proizvoda i prirodnih pripravaka: propolis, polen, matičnu mliječ (u kombinaciji s polenom, medom i propolisom), sirupe od borovih iglica i majčine dušice, te svijeće od prirodnog voska.