Pčelari pretrpili velike gubitke, šta je pravi uzrok pomora pčela?

Pčelari iz Broda ocjenjuju kako je prošla godina bila jedna od najlošijih koju pamte. Prinosi su bili izuzetno slabi, samo jedan ili dva kilograma meda po košnici. Više puta se desilo da vrcanja nije ni bilo, stoji u zvaničnom saopštenju opštine Brod.

Kao najveći razlog za zabrinutost, u pčelarskom udruženju "Vučjak" iz ovog mjesta, navode velike gubitke pčelinjih društava sa kojima se suočavaju proizvođači. 

Predsjednik pomenutog udruženja, Luka Šljivić, naglašava kako će se pravo stanje u pčelinjacima znati tek krajem ovog mjeseca, kada se završi faza zimskog mirovanja. Međutim, kako ističe, očigledno je da će štete biti izuzetno velike, a što se moglo pretpostaviti još krajem proteklog ljeta i početkom jeseni zato što je još tada bio evidentan značajan pad broja ovih korisnih insekata u košnicama.

Rezultati analiza zabrinjavajući

"Nemam pravog objašnjenja za tu pojavu. Skoro da nema lokaliteta bez gubitaka, a realnost je da smo, u nekim slučajevima, ostali bez kompletnih pčelinjaka u kojima su sve pčele nažalost uginule", priča predsjednik "Vučjaka" i navodi primjer od 300 košnica, gdje su gubici bili stoprocentni. Kako kaže, sa sličnim problemima suočavaju se i pčelari u zemljama okruženja. 

Pčelari u velikim problemima: Zbog korone ne mogu hraniti svoje pčele

Ova organizacija nastoji pomoći proizvođačima koliko god je u mogućnosti. Uzorci uginulih pčela, saća i meda poslati su na analizu u Institut dr Vaso Butozan, u Banja Luku, a pristigli rezultati su prema ocjeni Šljivića, zabrinjavajući. 

"Zabilježena je pojava raznih bolesti, između ostalih i nozemoza. Ipak, ono što nas posebno brine je postojanje nekoliko vrsta virusa, čije je prisustvo potvrđeno u jednom pčelinjaku, u Liješću", ističe ovaj pčelar a pri tom prave razloge za takvo stanje ne znaju, ali vjeruju da je više faktora uticalo na pomor pčela. 

Cilj je povratiti brojno stanje košnica

"U prvom redu to su klimatske promjene i prekomjerna upotreba hemijskih preparata", smatra Šljivić i vrjeruje kako će u saradnji sa nadležnim, republičkim i opštinskim nstitucijama, pronaći rješenje da prevaziđu trenutno stanje i pomognu poljoprivrednicima. 

Fokus u ovoj, 2021. godini biće im na vraćanju brojnog stanja košnica iz prošle sezone. "Uzimali smo blizu pet hiljada košnica, a prema nekim procjenama i s obzirom na velike štete, za očekivati je da u pčelarsku godinu uđemo sa 2.500 do 3.000 košnica", pojašnjava on, naglašavajući kako se nada da će im priroda ipak bit naklonjena, što bi značilo da će voće dobro procvjetati i da će biti uspješna bagremova paša, koja je u tom kraju najvažnija.