Pčelari napokon lakše dišu, Hodžić: "Drugo vrcanje dalo rezultate"

Iako je početak pčelarske sezone bio sve samo ne obećavajući, ljeto je donijelo je ohrabrujuće rezultate. Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona, kaže da se nakon teškog starta, ipak može govoriti o solidnoj godini za one koji su uspjeli očuvati svoja društva.

Proteklog je vikenda obavio drugo vrcanje meda i kako kaže, Posavina je dala dobrog meda od lipe i medne rose, odnosno medljike, na mikro lokacijama.

"Zadovoljan sam prinosom, prosjek je 17 - 18 kilograma po košnici iz ove druge paše, jer sam nešto meda izvadio i u prvom vrcanju", ističe Hodžić.

Solidna godina

Prema njegovim riječima, na područjima gdje lipa dominira, pčele su imale dovoljno paše. U nekim mikro lokacijama pojavila se i medljika, što je dodatno obogatilo prinose, ali stanje nije bilo jednako u svim dijelovima.

Podsjetimo, pčelarska sezona započela je pod lošim vremenskim uslovima, uz obilne kiše tokom cvjetanja, što je dovelo do velikih gubitaka. Procjenjuje se da je na nivou BiH stradalo između 40 i 50 posto pčelinjih zajednica.

"Ko je imao dobro pripremljene i jake pčele, mogao je dio meda uzeti i u prvom vrcanju. Bagrem je prošao slabo, medio je svega 5-6 dana, ali su zato ostale biljke, poput šipovine i drugih cvjetnica, dale nektar. Bilo je i proljetnog cvjetnog meda, behara, ali rijetko ko je tada vadio", dodaje naš sagovornik.

Većina pčelara nije uspjela iskoristiti prvu pašu, pa su prinose "sastavljali" – proljetni, bagrem, lipa i medljika – tamo gdje je to bilo moguće. Uprkos izazovima, Hodžić smatra da će pčelari imati dovoljno meda da pokriju osnovne troškove.

"Pčelari će imati solidnu godinu, nije baš dobra, ali imat će da pokriju svoje troškove. Sve zavisi od matica, lokacije, znanja pčelara, tehnike pčelarenja i tako dalje. Ali u suštini, ovom drugom pašom mogu pokriti troškove i nadoknaditi dio gubitaka koje su imali u zimu prošle godine i početkom ove", pojašnjava on.

Cijene ostaju nepromijenjene

Kada je riječ o cijenama, očekuje se da će prosječna cijena meda na tržištu BiH ostati oko 25 KM po kilogramu, dok će tamniji medovi – poput kestena i medljike koštati oko 30 KM.

"Neće puno pčelari podići med, zato što je kupovna moć naših građana vrlo slaba, a druga stvar su niske cijene uvoznog meda u parketima i patvoreni med nam obara cijenu skroz", ističe Hodžić.

Na području Federacije BiH pčelari ostvaruju poticaj u iznosu od 15 KM po košnici, dok Tuzlanski kanton dodatno izdvaja 10 KM po košnici za zdravstvenu zaštitu i očuvanje pčelinjeg fonda. Ipak, proizvođači se nadaju da će podrške biti veće, kako bi lakše prevazišli posljedice teške zime i početka sezone.